Početna Novi svjetski poredak VOJNA ZAŠTITA ZA DREVNE SPOMENIKE: Palmira je svima veliko upozorenje

VOJNA ZAŠTITA ZA DREVNE SPOMENIKE: Palmira je svima veliko upozorenje

Borba protiv kulturocida porastom terorističkih organizacija poput Al-Qaede ili ISIL-a dosegnula je novu razinu, a prezervacija povijesnih spomenika nulte kategorije nužnost je koju moraju ostvariti institucije na međunarodnoj razini

Glavna slika: Belov hram u Palmiri napadnut i oštećen od strane ISIL-a u kolovozu 2015. godine

Nakon što su svjetske tiskovine na naslovnicama objavile fotografije uništene Djeve pustinje – sirijske Palmire – geopolitičke i kulturne instance shvatile su kako je nužno razraditi planove koji će u budućnosti onemogućiti slična uništavanja drevnih monumenata.

„Ideju o vojnoj zaštiti prvi je pokrenuo Egipat koji je tijekom 2015. godine sukladno ISIL-ovim prijetnjama piramide u Gizi i na drugim lokacijama okružio brojnim topovima, radarima i kamerama.“

Drevni spomenici postaju muzeji

Takvo rješenje nije bilo održivo, no poslužilo je kao zanimljiv eksperiment. Iz njega je proizašla nova ideja – drevne lokalitete treba pretvarati u muzeje koje će, sukladno potencijalnoj opasnosti, čuvati regularna vojska. Turski Göbekli Tepe prvi se odlučio na izgradnju muzeja oko lokaliteta uz pripadajuću logističku podršku. Problem koji je proizašao iz navedenog slučaja je vezan uz možebitna buduća arheološka otkrića i štetu koju izgradnja novih građevina može prouzročiti na starijim slojevima.

Slika iznad: Hramski kompleks u Denderi

Egipat tih problema trenutno nema pa su sličan princip odlučili primijeniti na hramu u Denderi. Njega ministarstvo antikviteta želi pretvoriti u otvoreni muzej, a prigodno su poslužila i nova otkrića u dvorištu hrama – statua božice Hathor, boga Besa i Nekhbet Waawet.

„Hram će dobiti veće dimenzije i ograde, vojnu zaštitu, dok istovremeno neće izgubiti apsolutno ništa od svojih dosadašnjih vrijednosti.“

Ako se ovakav pristup pokaže prihvatljivim brojne druge svjetske lokacije mogle bi biti prenamijenjene u muzeje – lokalna zajednica će profitirati od naplate karata, a lokaliteti će biti sigurni i zaštićeni.

Pročitajte sljedeće

LASER KOJI MOŽE PREPOZNAVATI LJUDE NA DALJINU PO SRČANOM RITMU

Svačije srce je drukčije. No, koronarni ‘potpis’ pojedine osobe je jedinstven.…