Početna Novi svjetski poredak PRAVNI STATUS OSOBE ŠUMAMA I RIJEKAMA

PRAVNI STATUS OSOBE ŠUMAMA I RIJEKAMA

Nastojanje da se rijekama, planinama i šumama dadu zakonska prava. Deklaracija o rijeci Fitzroj iz 2016. na primjer, prepoznaje ovu rijeku kao živo otačko biće s pravom na život

Slika: Rijeka Atrato u Kolumbiji dobila je pravni status osobe prošle godine

Novonastajući međunarodni pokret za zaštitu prava prirode kani se pozabaviti načinom na koji zapadni pravni sustav tretira prirodu kao imovinu, čineći živi svijet nevidljivim pravu i zakonu. Pokret koristi zapadne pravne konstrukte kao što su status osobe i pristupi bazirani na pravima ne bi li promijenio status prirode od imovine do pravnog subjekta, u nastojanju da se zaštiti svijet prirode.

Ovaj novi pristup zakonu o zaštiti okoliša uvela je u SAD-u Općinska zaklada za pravnu zaštitu okoliša, čiji je prvi uspjeh postignut 2006. kada je pomogla pri zaštiti prava jedne pensilvanijske zajednice da odbije pokušaj bacanja toksičnog mulja na njenom području.

U tek nešto više od jednog desetljeća ovaj pokret za zaštitu prava prirode izrastao je od jednog zakona usvojenog u nekoj maloj zajednici u SAD-u do pokreta koji se pobrinuo da različite države donose zakone, čak i ustavne zaštite, prepoznavajući prava prirode – kaže suosnivačica zaklade Mari Margil.

Godine 2008. Ekvador je postao prva zemlja koja je unijela prava prirode u svoj ustav.  Margil je pomogla da se izradi prijedlog tog zakona i kaže da tijekom tog procesa:

„Starosjedioci, članovi ekvadorske ustavotvorne skupštine, rekli su nam da će kodificiranje prava prirode proširiti njihova kolektivna prava kao starosjedilačkih naroda”.

Novi je Zeland dodijelio pravni status osobe šumi Tet Urawara 2014., a rijeci Whanganui i planini Taranaki 2017. godine. Jedan indijski sud dao je pravni status osobe rijekama Gangi i Yamuni 2017., citirajući Zakon o rijeci Whanganui, a nedugo zatim Kolumbija je dodijelila prava rijeci Atrato.

U značajnom pomaku u izvještaju od kolovoza 2017. o australskom nacionalnom sustavu upravljanja okolišem, australski panel stručnjaka o ekološkom pravu preporučio je istraživanje pravnih okvira koji pomiču fokus zakona s ljudskih subjekata na pristup ‘prava prirode’.

Tradicionalni vlasnici predjela duž rijeke Fitzroj u australskoj regiji Kimberley također traže način da se njihovoj rijeci dodijeli pravni status. Njihova deklaracija o rijeci Fitzroj iz 2016. prepoznaje ovu rijeku kao živo otačko biće s pravom na život i uključuje obaveze tradicionalnih vlasnika da ju zaštite za sadašnje i buduće naraštaje.

„Jednostavno rečeno, svaki sustav koji ne poštuje život oko nas je pogrešan.” – kaže dr. Michelle Maloney, koja je 2012. suosnovala Australski savez za promicanje Zemlji prihvatljivih zakona (AELA), kako bi se promicao zakon o pravima prirode u Australiji.  Ona kaže da su prava prirode nadahnuta i vođena starosjedilačkim tradicijama prava i kulture koje poštuju Zemlju, ali nemali doprinos tome dali su i „bijelci koji kritiziraju bjelački sustav”.

„Ovdje se osvrćemo na zapadni sustav pravne uprave i pitamo: ‘Kakva to vrsta kulture razvija sustave kakve imamo sada, koji su uzrokovali takvu devastaciju? Mogu li prava prirode biti most k jednom drugačijem načinu postojanja, gdje se poštuje Zemlja?’”

Maloney kaže da je ta vizija moćna „jer može zaokupiti vašu maštu i potaknuti vas da mislite drugačije. Svima onima koji nisu pravnici to se čini logičnim”. Ray Swarts se slaže s time: „Mislim da nam zakon o pravima prirode pomaže da personaliziramo i promijenimo svoj odnos prema prirodi. On to stavlja u drukčiji kontekst i počinje pričati priču”.

Priče su bile bitne u izradi prvog australskog propisa s komponentom prava prirode, Zakona o zaštiti rijeke Yarre (Wilip-gin Birrarung murron), 2017. godine. Tim se zakonom potvrđuju suštinske i ljudske vrijednosti te rijeke, a rijeke i obližnji predjeli prepoznaju se kao živ i objedinjen sustav.

Na taj način prepoznaje se mudrost njenih tradicionalnih vlasnika, pripadnika naroda Wurundjeri, koji su prošlog lipnja zajedno s ministrom planiranja Richardom Wynneom podnijeli prijedlog tog zakona viktorijskom parlamentu. Wynne je rekao da je taj zakon dio šireg pokreta u redovima vlasti da se priznaju prava Aboridžina na zemlju.

U svom obraćanju parlamentu starješina Wurundjerija Alice Kolassa (na slici ispod) je kazala: „Država sada prepoznaje nešto što smo mi, kao Prvi narod, oduvijek znali, da je Birrarung jedan objedinjeni živi entitet”.

 

Dodala je da je putovanje ka tom strukturalnom uključivanju započelo od trenutka prvog kontakta.

Ovim zakonom prepoznaju se „suštinska povezanost tradicionalnih vlasnika rijeke Yarre i njezina okoliša” i njihova uloga „kao čuvara te zemlje i vodenog puta koji oni nazivaju Birrarung”. U nazivu tog zakona uključena je rečenica na jeziku woiwurrung, što ga čini prvim zakonom u Victoriji u kojem se koristio jezik tradicionalnih vlasnika. Njegov naslov sadrži poruku koja, prevedeno s jezika woiwurrung, glasi ‘Spasimo život Birrarunga’, a u njegovoj preambuli uvrštena je rečenica na voivurunškom o značaju Birrarunga.

Pročitajte sljedeće

Jemenu prijeti „najgora glad i oskudica na svijetu u posljednjih stotinu godina”, upozorava UN

Glavna slika: Zračni napad od strane koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije na skladište…