Okrenite se sezonskoj prehrani – jeftinija je, zdravija i ukusnija

Piše: Daisy Luther

Ako se još uvijek niste koncentrirali na sezonsku prehranu učinite to! Postoji puno dobrih razloga da to napravite, a ovo su samo neki od njih:

1. ČINI VAS SAMODOSTATNIMA

Kada jedete sezonski, konzumirate hranu onako kako su to činili naši preci. Budući da su ljudi uspjeli preživjeti tisućama godina prije pakirane hrane, hlađenja i prijevoza svježeg voća i povrća na velike udaljenosti, sigurno je da i mi to možemo.

Jedenje prvih svježih zelenih plodova u proljeće, sočnih plodova s vinove loze ljeti i vađenje korijenja iz smrznutog tla u hladnijim mjesecima, kao i branje i spremanje namirnica s tvrdom ljuskom koje se mogu skladištiti preko zime – tako se to oduvijek radilo. Ako se bavite poljoprivredom ili vrtlarstvom, sezonskim planiranjem jelovnika možete jesti ukusnu i zdravu hranu s vlastitog imanja bez tjednog odlaska u trgovinu.

2. JEFTINIJA JE

Ako niste te sreće da imate prostor za uzgoj barem dijela vlastite hrane, budite uvjereni da je sezonska prehrana i dalje pravi put. Ako ne inzistirate na svježim šparogama u studenom ili tikvicama u ožujku, nećete plaćati onu ogromnu premiju koju trgovina naplaćuje za te izvansezonske delicije. Da biste dobili TU hranu u TO vrijeme, ona mora biti uzgojena u stakleniku ili dopremljena s druge strane planeta, što oboje uključuje visoku cijenu.

Općenito govoreći, ako pratite promidžbene letke, primijetit ćete da je lokalno i sezonsko voće i povrće zapravo najjeftinija opcija u trgovini. Također, vaše tržnice su također prepune lokalnih proizvoda. Primijetit ćete da na vrhuncu svake žetve postoji točka u kojoj se određeno voće ili povrće prodaje u većim posudama za manje novca. To je vrijeme da kupite što si više možete priuštiti, uživate u tome u izobilju i konzervirate kod kuće. Napravite želee i džemove kada su bobice najzrelije. U jesen pripremite domaći umak od košare rajčica. Nasjeckajte i dehidrirajte paprike. To će vam dati raznolikost tijekom duge zime koja je pred vama, a da za to ne plaćate transglobalnu premiju.

3. PRUŽA VAŠEM TIJELU TOČNO ONO ŠTO MU TREBA

Prije svega, kao što je gore spomenuto, kada tražite vansezonske proizvode, oni dolaze iz cijelog svijeta. To znači da su artikli ubrani prije nego što su zapravo dozreli, što znači da se hranjive tvari nisu u potpunosti razvile. Vitamini i minerali sadržani u proizvodima počinju se smanjivati u trenutku kada se hrana ubere. Žetva odmah počinje umirati i raspadati se. Dok hrana stigne u vašu lokalnu trgovinu, možda je već stara tri tjedna – a ponekad je čak i starija.

Štoviše, tvornice za pakiranje ulažu velike napore kako bi svježe voće koje krasi vaš stol za Božić izgledalo lijepo. Tijekom pakiranja proizvodu se prije slanja dodaje voštani, sjajni premaz. Premaz ne samo da izgleda sjajno i privlačno, već usporava raspadanje voća ili povrća. Neke se namirnice špricaju i kemikalijama za konzerviranje kako bi preživjele dug put do supermarketa.

4. KONZUMIRAJUĆI JU SMANJUJETE UDALJENOST KOJU HRANA PREVALI

Priroda nudi određenu hranu u određeno vrijeme jer je tada vašem tijelu najpotrebnija. Također je manja vjerojatnost da će biti natopljena pesticidima, gnojivima i fungicidima ako biljke rastu onako kako je priroda to odredila.

Na primjer, u PROLJEĆE, nježne lisnate grančice poput zelene salate, kelja, graška i izdanaka graška te šparoga pružaju vitamin K i folat, koji pospješuju zdravlje krvi, zdravlje kostiju i obnovu stanica. Ta hladna hrana je lagana, niskokalorična i pomlađuje vaše tijelo dok se vi pripremate za nadolazeće toplo vrijeme. Uživanje u ovoj hrani, koja ne utječe na vaš struk, odličan je način da se riješite izolacijskog sloja masnoće koji ste možda ‘natukli’ tijekom zime.

LJETI, ukusno bobičasto voće pruža zaštitu od jakih sunčevih zraka. Sezonska hrana poput kukuruza, paprike i rajčice lagana je za vaš želudac tijekom užarenog vremena. Mnogo ljetnog povrća može se jesti sirovo i ne zahtijeva kuhanje, tako da ne morate nepotrebno zagrijavati kuću da biste ga pripremili.

UJESEN biste trebali početi tražiti hranu koja pruža više topline – mrkvu, slatki krumpir, jabuke, bundeve i slično. Također, beta-karoten u mnogima od ovih jesenskih poslastica potaknut će stanice tijela koje se bore protiv klica kako bi ojačao vaš imunološki sustav za nadolazeću sezonu prehlade i gripe.

Za kraj, ZIMI biste trebali razmisliti o konzumiranju više ugljikohidrata poput onih iz korjenastog povrća – oni pomažu tijelu da održi malo više težine, što je potrebno za izolaciju od hladnog vremena. Povrće koje grije poput krumpira, kupusa, mrkve, luka, repe i zimske tikve dobro se skladišti na hladnim, tamnim mjestima, pružajući energiju i udobnost tijekom cijele zimske sezone.

Dodavanje veće količine ribe u prehranu tijekom ovog doba godine također je korisno zbog učinka zagrijavanja, većeg unosa kalorija i visoke razine vitamina D (vitamina koji dobivate izravno od sunca tijekom toplijih mjeseci). Vitamin D važan je za dobro mentalno zdravlje i snažan imunološki sustav. Orašasti plodovi, koji se dobro skladište za zimu, puni su omega-3 masnih kiselina koje pomažu u hidrataciji tijela iznutra prema van – to pomaže u borbi protiv suhe zimske kože od koje mnogi od nas pate.

(Izvor: theorganicprepper.com; 8. travnja 2013.)