Steve Jobs, Albert Einstein i neuroznanost se slažu: vaša rutina vapi za ‘praznim hodom’

Piše: Jessica Stillman

I znanost i povijest govore nam da je pravilna dnevna rutina ključna za uspjeh. Nije ni čudo što je internet pun pohvalnih članaka o jutarnjim rutinama poznatih ljudi i popisa predloženih navika koje možete dodati u svoj dnevni raspored. Provedite dovoljno vremena primjenjujući ovakve savjete i vjerojatno će vam dan na kraju biti ispunjen vrijednim i korisnim aktivnostima, od vježbi zahvalnosti do vježbi vođenja dnevnika i šetnji prirodom.

Istraživanja pokazuju da su sve ove aktivnosti dobre za vas, ali postoji kvaka u ubacivanju sve više njih u vaš raspored – znanstvenici jednako tako tvrde da vam je potrebno i puno ‘praznog hoda’ (non-time) u vašoj rutini. Ako svoje dane pretrpate hrpom zdravih navika, malo je vjerojatno da ćete iz njih izvući maksimum.

NEMATE DOVOLJNO PRAZNOG HODA U SVOM RASPOREDU

Prije svega, što je prazni hod? Kao što je autor knjige Umjetnost nemogućeg (The Art of the Impossible) i jedan od govornika na TED konferenciji Steven Kotler nedavno objasnio na blogu TED Ideas, prazni hod je u osnovi otmjena riječ za vrijeme provedeno nasamo, u izolaciji od buke i zahtjeva svijeta.

„Prazni hodom nazivam taj golemi prostor praznine između 4 ujutro (kada započinjem svoju jutarnju sesiju pisanja) i 7:30 ujutro (kada se ostatak svijeta probudi). Taj prazni hod je mrkli mrak koji ne pripada nikom drugom, već samo meni“, piše. „Bitne stvari tek se trebaju dogoditi, pa postoji vrijeme za taj ultimativni luksuz, a to je – strpljenje. Ako su potrebna dva sata da se rečenica ispravno napiše, koga briga?“

Postoji toliko korisnih stvari koje biste mogli raditi da je teško opravdati odvajanje vremena za nerad i malo dosade. Ali ako želite biti najkreativnija i najuspješnija moguća verzija sebe, bitno je da upravo to ponekad i učinite

Kotlerova jutra odišu luksuzom i počinju ​​zapanjujuće rano. Ali prazni hod nije samo neobičan način jednog čovjeka da završi svoje pisanje. Kotler napominje da neuroznanost pokazuje da blokovi nepovezanog tihog vremena imaju itekakav utjecaj na naše razmišljanje i kreativnost.

„Pritisak prisiljava mozak da se usredotoči na detalje, aktivirajući lijevu hemisferu i blokirajući tu širu sliku. Još gore, kada smo pritisnuti uza zid, često smo pod stresom. Nesretni smo zbog žurbe, što nam kvari raspoloženje i dodatno nam sužava fokus. Stoga, ograničenost vremenom može biti okidač za kreativnost“, objašnjava.

Drugim riječima, nedostatak vremena pomaže nam da se dovoljno opustimo da vidimo širu sliku i dopustimo inovativnim idejama da izbiju na površinu. Užurbanost svakodnevnog života – ili čak vaš jutarnji sat joge – može otjerati sramežljive i nespretne novorođene ideje.

STEVE JOBS I ALBERT EINSTEIN SE SLAŽU

Kotler možda jest stručnjak za neuroznanost kreativnosti, ali mnogi nevjerojatno uspješni ljudi intuitivno su shvatili istu tu istinu. Albert Einstein se čitav život bavio ‘plovidbom’ te je čekao da mu najbolje ideje padnu na pamet dok je bio plutao, ne radeći ništa i uživajući u vlastitom nedostatku vremena.

I Steve Jobs je bio poznati besposličar. „Steve Jobs je često odgađao stvari i umovao o raznim mogućnostima, a upravo to vrijeme bilo je dobro provedeno vrijeme; vrijeme kada je dopuštao da se na stolu nađu drugačije ideje“, rekao je profesor Adam Grant s Whartona za Business Insider o Jobsovim dugim razdobljima praznog hoda.

Naravno, oba ova genija uložila su nevjerojatan trud kako bi ostvarili svoje ideje. Prazni hod, naravno, nije sve što vam je potrebno da biste promijenili svijet. Ni približno. Međutim, ono je bitan sastojak.

A kada osmišljavate savršenu jutarnju rutinu, to je lako previdjeti. Postoji toliko korisnih stvari koje biste mogli raditi svake minute svog dana da može biti teško opravdati odvajanje vremena za nerad i malo dosade. Ali ako želite biti najkreativnija i najuspješnija moguća verzija sebe, bitno je da upravo to ponekad i učinite.

(Izvor: awaken.com; 23. siječnja 2026.)