MAŠTA ŽIVI U ‘CENTRIMA ZNAČENJA’ NAŠIH MOZGOVA

Istraživački tim je otkrio da mašta ne oponaša samo sirovu sliku ili zvuk; ona nastaje u asocijacijskim mrežama visoke razine u kojima mozak pretvara osjete u cjelovite koncepte, prizore i jezik. To sugerira da je naša sposobnost da „vidimo” unutarnjim okom ugrađena upravo u moždane regije koje ljude čine posebno naprednima u planiranju i predviđanju.

KLJUČNE ČINJENICE: 

Iznad pukog osjeta: Aktivnost mašte preklapala se sa stvarnom percepcijom prvenstveno u „transmodalnim” asocijacijskim područjima — dijelovima mozga koji obrađuju apstraktno značenje — a ne u primarnim vidnim ili slušnim korteksima.

Podjela mreža: Ono što zamišljate određuje kojim „autocestama” mozak putuje. Zamišljanje prizora (poput dvorca) aktivira tzv. zadanu mrežu i hipokampus, dok unutarnji govor aktivira jezičnu mrežu.

Povezanost sa živopisnošću: Istraživanje je pokazalo da što su ispitanici svoju maštu opisivali „živopisnijom”, to su ove više asocijacijske regije bile aktivnije.

Evolucijska prednost: Ta su asocijacijska područja kod ljudi znatno razvijenija nego kod naših primatskih predaka, što upućuje na to da je naš bogati „unutarnji život” ključni dio onoga što nas čini ljudima.

Izvor: Sveučilište Northwestern

Mašta je jedna od najmoćnijih sposobnosti našeg mozga. Možemo ponovno proživljavati minule događaje dok šetamo, unaprijed uvježbavati buduće razgovore kroz unutarnji govor ili osjetiti toplinu vatre bez dodira — što nam omogućuje da učimo, planiramo i izbjegavamo opasnost bez neposrednog iskustva

Zašto maštu često prati mentalna slika pitanje je koje nas muči već jako dugo. Kada netko pomisli na jabuku, mnogi „vide” njezinu sliku u svom umu.

Kada netko pomisli na svoju omiljenu pjesmu, mnogi ju „čuju” kako svira u njihovoj glavi, uključujući vokale i konkretne stihove. Mentalne slike često su se smatrale rezultatima ponovne aktivacije osjetilnih područja mozga u odsutnosti stvarnog podražaja — procesa poznatog kao osjetilna reinstalacija.

No, novo istraživanje Sveučilišta Northwestern sugerira da viši moždani sustavi koji tumače i organiziraju percepciju također igraju ključnu ulogu u mašti.

Znanstvenici su zamolili sudionike istraživanja da zamišljaju različite scenarije, poput dječjeg rođendana ili dvorca na brdu, dok su prolazili precizno fMRI skeniranje na individualnoj razini. Rezultati upućuju na to da mašta nije jednostavna kopija osjeta. Umjesto toga, čini se da nastaje u kasnijim fazama obrade, kada mozak informacije predstavlja cjelovito — kao prizore, riječi, događaje ili ideje — a ne kao sirove osjetilne podatke.

„Kada nekoga zamolite da zamisli zvuk dječjeg rođendana, on ne samo da ga čuje — nego automatski i zamišlja prizor”, rekao je glavni autor Rodrigo Braga, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern.

„Ima smisla da mašta djeluje u tom cjelovitom, prostoru više razine, s obzirom na to da je koristimo za planiranje, razumijevanje i nagađanje.”

Istraživanje je objavljeno 31. ožujka u časopisu Neuron.

Nalazi sugeriraju da su mentalne slike usko povezane s višim kognitivnim funkcijama, a ne da su isključivo osjetilni fenomen.

„Naše istraživanje ne pobija teoriju osjetilne reinstalacije, ali sugerira da ju treba doraditi”, rekao je Braga.

„Ne sudjeluju tu isključivo osjetilni dijelovi mozga. Kada ljudi zamišljaju bogate prizore ili unutarnji dijalog, najjače preklapanje s percepcijom javlja se u kasnijim fazama, gdje je osjet već pretvoren u značenje.”

(Izvor: neurosciencenews.com; 31. ožujka 2026.)