Želite poboljšati zdravlje mozga? Usredotočite se na svoja crijeva

Piše: Stephanie Brown

Neravnoteža crijevnih bakterija mogla bi doprinijeti depresiji i kognitivnom padu.

Zdravlje crijeva nije korisno samo za probavu. Studije pokazuju da crijevne bakterije pomažu u oblikovanju zdravlja mozga i mogu utjecati na rizik od Alzheimerove bolesti.

Ukoliko održavate svoja crijeva zdravima, kako starite, možete poboljšati zdravlje svog mozga. Istraživači također testiraju tretmane za Alzheimerovu bolest i demenciju koji ciljaju os crijeva-mozak (gut-brain axis), dvosmjerni komunikacijski put između crijeva i središnjeg živčanog sustava.

ŠTO JE OS CRIJEVA-MOZAK?

Crijeva i središnji živčani sustav (mozak i leđna moždina) stalno komuniciraju putem hormona i neurotransmitera. Ta se mreža naziva os crijeva-mozak.

Bakterije u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom, proizvode molekule koje mogu putovati krvlju ili slati signale mozgu putem živca vagusa, koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka, disanja, stresa, raspoloženja i probave.

„Kada su crijeva zdrava i uravnotežena, šalju ‘dobre’ signale koji podržavaju zdravlje mozga. Ali kada su opterećena – stresom, lošom prehranom ili antibioticima – mogu slati ‘stresne’ signale koji pak mogu narušiti pamćenje ili raspoloženje“, rekao je dr. Hariom Yadav, direktor Centra za istraživanje mikrobioma Sveučilišta San Francisco.

CRIJEVA PROIZVODE KEMIKALIJE KOJE POBOLJŠAVAJU RASPOLOŽENJE

Jedan od najizravnijih načina na koji crijeva utječu na mozak je putem kemijskih glasnika koji utječu na raspoloženje i kognitivne funkcije. Crijeva proizvode 90 posto serotonina u tijelu, hormona koji poboljšava raspoloženje i uključen je u regulaciju pamćenja, sna i stresa.

„Poboljšanje zdravlja crijeva ne odnosi se samo na izbjegavanje problema sa želucem, već i na poboljšanje mentalnog i emocionalnog blagostanja“, rekao je Yadav.

Neka istraživanja sugeriraju da crijevna disbioza – neravnoteža između dobrih i loših crijevnih bakterija – može doprinijeti depresiji i kognitivnom padu.

Mala studija iz 2023. objavljena u časopisu Journal of Psychiatry and Neuroscience otkrila je da podržavanje raznolikog crijevnog mikrobioma probiotičkim dodacima prehrani pomaže u poboljšanju pamćenja i smanjenju simptoma depresije kod osoba s velikim depresivnim poremećajem.

UPALA CRIJEVA MOŽE UTJECATI NA ZDRAVLJE MOZGA

Osim raspoloženja i pamćenja, zdravlje crijeva može utjecati na mozak i putem upale.

„Upala bi mogla dovesti do veće propusnosti crijeva, što bi zauzvrat moglo potaknuti imunološku aktivaciju. To uključuje aktivaciju imunoloških stanica u mozgu“, rekla je dr. sc. Barbara Bendlin, profesorica medicine na odjelu za gerijatriju i gerontologiju na Medicinskom fakultetu i javnom zdravstvu Sveučilišta Wisconsin-Madison i jedna od glavnih autorica studije.

S vremenom, trajna aktivacija tih stanica može oštetiti mozak i „pogoršati Alzheimerovu bolest“, rekla je Bendlin.

Istraživači još uvijek imaju puno toga za naučiti, ali budući tretmani Alzheimerove bolesti mogli bi ciljati na upalu crijeva.

„Nemamo dokaza da određena prehrana ili uzimanje probiotika mogu spriječiti patologiju Alzheimerove bolesti. Nadamo se da će nam naše studije pomoći da identificiramo načine za promjenu crijeva u svrhu promocije zdravlja mozga, ali bit će potrebna daljnja istraživanja“, dodala je Bendlin.

PREHRANA ZDRAVA ZA CRIJEVA MOŽE PODRŽATI KOGNITIVNO ZDRAVLJE

Hrana bogata polifenolima dio je MIND dijete, protuupalnog prehrambenog obrasca za koji je dokazano da podržava zdravlje mozga. Konzumiranje više fermentirane hrane, poput kimchija i jogurta, te smanjenje unosa ultraprerađene hrane također pomaže u održavanju zdravlja crijeva i mozga.

„Izbjegavanje previše prerađene hrane, šećera i nepotrebnih antibiotika pomaže u održavanju zdravog crijevnog okruženja, što rezultira boljim fokusom, raspoloženjem i pamćenjem“, rekao je Yadav.

Određeni lijekovi, toksini iz okoliša, infekcije, pušenje i stres također mogu doprinijeti disbiozi crijeva.

Jednostavne dnevne navike poput „redovite tjelesne aktivnosti, dobrog sna i upravljanja stresom“ jednako su važne kao i prehrana jer sve utječu na mikrobiom, rekao je Yadav.

„Zdravlje crijeva mijenja se s godinama, načinom života, pa čak i razinom stresa, pa je briga o njemu cjeloživotni proces“, dodao je. „Uzbudljivo je to što možemo aktivno oblikovati svoj mikrobiom kroz prehranu i izbor načina života.“

NAPOMENA: članak u cijelosti, sa svim referencama, pročitajte OVDJE.

(Izvor: verywellhealth.com; 6. studenoga 2025.)