Početna Doba razotkrivanja Najveći kipovi na svijetu i sudbine tržišta
Doba razotkrivanja - Odabrano - 07.11.2018.

Najveći kipovi na svijetu i sudbine tržišta

Prošli tjedan u Indiji je podignut najvišlji svjetski kip. Rohit Srivastava iz tvrtke Indiacharts odlično objašnjava vezu između raspoloženja društva, najvišeg kipa i sudbine tržišta. Prenosimo njegov tekst u cijelosti

Prošli tjedan su indijski listovi bili preplavljeni objavama o svečanom postavljanju najvišeg kipa na svijetu, izgrađenog u indijskoj državi Guđarat (sa svoja 182 metra, to je najviša statua na svijetu). Veliki je to poduhvat, a vladajući ga se režim prihvatio usred procvata burze tj. tržišta dionica. Što nam to govori o raspoloženju u Indiji i onoga što leži pred indijskom burzom?

Vijest je popraćena popisom svih prethodnih kipova koji su nosili titulu najvišeg, što nam daje zanimljivu osnovu za istraživanje važnosti tih događaja.

Signali raspoloženja društva

To mi je prizvalo u sjećanje više članaka o raspoloženju društva autora Roberta Prechtera, o odnosu između vrhunaca tržišta dionica i podizanja najviših građevina na svijetu. Autor je istaknuo da su važni ne samo datum već i period izgradnje najviših zdanja, kako bismo znali gdje stojimo na duge staze. Da mu ne stavljamo riječi u usta, evo što je napisao u članku objavljenom u The Elliott Wave Theorist:

‘Vrhunac ne uzrokuju same te građevine nego prevladavajuća društvena euforija koja potiče ljude da dosežu takve visine.

Određeno zdanje s titulom ‘najvišeg na svijetu’ može signalizirati vršno razdoblje tržišta, ali takve građevine obično ukazuju na neke značajnije vrhunce…’

 ‘Prokletstvo nebodera’

Tijekom 1940-ih Edward R. Dewey iznio je hipotezu da najviše zgrade u pravilu budu dovršene nakon značajnih vrhunaca tržišta. Naveo je i primjer šest krahova tržišta što su se dogodili tijekom razdoblja dužeg od jednog stoljeća, kao i jedanaest nebodera čija se izgradnja podudarala s tim krizama. Čini se da svi oni potvrđuju Deweyjevu hipotezu. Je li to baš puka slučajnost?

Kipovi i burza

Pogledajmo gdje se nalazimo glede najviših statua na svijetu. Moje je mišljenje, na temelju istraživanja koje je već proveo Socioekonomski institut na ovu temu, da odluka Shri Narendre Modija o izgradnji najvišeg kipa na svijetu odražava trenutno društveno raspoloženje u Indiji koje je obilježeno energičnošću. I uvjerenjem da je sve dobro, na temelju petnaestogodišnjeg rasta cijena na burzi. Ta odluka ujedno upućuje na posljednju fazu privremenog rasta indijskog tržišta dionica. Od činjenice da je kip dovršen jučer važniji je podatak da je građen tijekom posljednjih 56 mjeseci, od listopada 2014.

Ovdje se nameće zanimljivo pitanje: kada je izgrađen drugi najviši kip? Usred vrhunca iz 2008; dovršen je u rujnu 2008. Gradnja Budinog hrama kod lokalnog termalnog izvora trajala je deset godina. U istom razdoblju gradilo se mnogo visokih zdanja, baš kada je raspoloženje dosezalo vrhunac.

Statua pod nazivom Ushiku Daibutsu u Japanu bila je dovršena 1993., nakon deset godina  rada i unutar vrhunca raspoloženja u superciklusu dioničkog indeksa Nikkei. Dakle, izgradnja tog kipa započela je za vrijeme kratkog japanskog ekonomskog procvata koji je trajao do 1989.

Ruska skulptura pod nazivom ‘Domovina zove’ postavljena je 1967., u vremenu kad nije bilo indeksa ruskih tržišta pa je teško odrediti stanje na tadašnjoj burzi. Ali postavljanje Kipa slobode u Americi, podignutog 1887., započelo je početkom 1870-ih. Bio je to dar Francuske SAD-u. Tijekom 1870-ih tamošnja burza se oporavljala te je prešla u dugu fazu konsolidacije. Ono što 1870. godinu čini važnom nisu samo performanse američke burze, nego činjenica da je to bio kraj svjetskog procvata gradnje željeznica. I premda su američke dionice doživjele vrhunac poslije 1870-ih, uz fazu konsolidacije tijekom mnogo godina kasnije, znakovitija je tadašnja situacija s britanskom burzom. Taj je period, naime, bio obilježen prekomjernim ulaganjem u željeznicu i posljedičnim bankovnim propastima.

Ako je trenutno najviši kip na svijetu ikakav (posredan) znak upozorenja u vezi mogućih slomova tržišta, valjalo bi na to obratiti pozornost. Podizanje takvih skulptura mnogi će smatrati znakom samopouzdanja, ali socionomska istraživanja nagovješćuju da bi to mogla biti točka najvećeg samopouzdanja netom prije ‘promjene toka’.

Pročitajte sljedeće

Svemirski program, drevna prošlost i zvjezdani ratovi

Ovaj tekst napisao je kolumnist magazina Svjetlost Ka eM specijalno za portal Nexus-Svjetl…