LJESTVICA PREHRAMBENE SAMODOSTATNOSTI

Može li Hrvatska bez problema staviti na stol tri uravnotežena obroka koristeći samo vlastite farme, voćnjake i ribnjake?

Infografika u nastavku prikazuje rang ljestvicu 50 zemalja koje su najbliže potpunoj prehrambenoj neovisnosti, te ukazuje na to koje ključne skupine hrane još uvijek treba uvoziti.

Podaci su preuzeti iz istraživanja objavljenog u svibnju 2025. u časopisu Nature Food pod nazivom ‘Jaz između nacionalne proizvodnje hrane i prehrambenih smjernica’. Studija je to koja ističe nedostatak nacionalne samodostatnosti, a njezini autori su J. Stehl, A. Vonderschmidt, S. Vollmer i suradnici.

Hrvatska se može pohvaliti iznadprosječnim 16. mjestom. Neznatno lošije rangirana je Srbija koja odlično kotira kada je riječ od uzgoju voća, ali za Hrvatskom zaostaje u grani ribarstva

Istraživači su usporedili nacionalnu proizvodnju sa ‘Livewell smjernicama za prehranu’ u sedam glavnih kategorija hrane: voće, povrće, mahunarke, škrobne namirnice, meso, riba i mliječni proizvodi.

Samodostatnost se postiže ocjenom od 100% u svakoj kategoriji. Ukoliko ju premašuje znači da zemlja ima izvozni kapacitet, a ako je ispod nje onda zahtijeva uvoz.

(Za punu veličinu infografike, s mogućnošću povećavanja, posjetite ovaj LINK)

GVAJANA – JEDINA ZEMLJA KOJA SE MOŽE POTPUNO SAMA PREHRANITI

Tehnički, Gvajana je na vrhu sama sa savršenim rezultatom u svih sedam prehrambenih skupina.

Plodne aluvijalne ravnice Gvajane daju obilne urode riže i škrobnog korijenja. Riječni ribolov i pašnjaci povećavaju proizvodnju mesa i ribe na više od onoga što je potrebno da se prehrani 900.000 stanovnika.

Malo je drugih zemalja koje se mogu uklopiti u ‘zvjezdani’ klub: Vijetnam i Kina ispunjavaju šest prehrambenih skupina, a još 23 zemlje pokrivaju pet.

Opći zaključak je jasan: potpuna samodostatnost hrane danas je iznimka, a ne pravilo.

EUROPSKI JAZ IZMEĐU VOĆA I POVRĆA

Voća u europskim supermarketima ima napretek, ali brojke pričaju drugačiju priču.

Među najbolje rangiranim zemljama, Rusija zadovoljava samo 33% svojih domaćih potreba za voćem, Latvija 13%, a Estonija samo 3%. Proizvodnja povrća nije puno bolja za te tri zemlje.

Međutim, južna Europa u tom pogledu stoji puno bolje.

Španjolska, na primjer, proizvodi četiri puta više voća i povrća nego što je potrebno njezinim stanovnicima, a ostatak izvozi na sjever.

NEDOSTATAK MLIJEČNIH PROIZVODA U AZIJI

Za veći dio Azije mlijeko i sir su luksuz koji se uvozi.

Vijetnam i Kina postižu dobre rezultate u pet drugih prehrambenih skupina, ali samodostatnost u mliječnim proizvodima iznosi samo 14 odnosno 29%.

Tropska klima regije, manji pašnjaci i kulturni prehrambeni obrasci ograničavaju velika mliječna stada.

Kirgistan i Uzbekistan rijetke su iznimke. Te države nadmašuju domaće potrebe za mliječnim proizvodima koristeći ispaše na velikim nadmorskim visinama.

KAKO STOJI HRVATSKA?

Hrvatska se može pohvaliti iznadprosječnim rezultatom. Smjestila se na izvrsnom 16. mjestu te je šesta od europskih zemalja (uključujući Tursku).

Od susjednih zemalja neznatno lošije rangirana je Srbija koja izrazito visoko kotira kada je riječ od uzgoju voća, ali se s Hrvatskom ne može mjeriti u grani ribarstva.

Rezultati Hrvatske po prehrambenim kategorijama:

• Voće: 77%
• Povrće: 246%
• Mahunarke: 452%
• Škrobne namirnice: 246%
• Meso: 306%
• Riba: 60%
• Mliječni proizvodi: 210%

(Izvor: visualcapitalist.com; 21. srpnja 2025.)