Početna Doba razotkrivanja Norveški umjetnik izaziva konvencionalnu znanost
Doba razotkrivanja - Odabrano - 22.02.2019.

Norveški umjetnik izaziva konvencionalnu znanost

Ono što znanstvena ortodoksija proglašava nemogućim, tehnologiju besplatne energije, uspjelo je, izgleda, 1996. godine ostvariti jednom Norvežaninu čija primarna preokupacija nisu znanost i tehničke discipline već svijet umjetnosti i lijepog

Glavna slika: Finsrudov uređaj 

Ono što znanstvena ortodoksija proglašava nemogućim i na što sama pomisao kod njih izaziva podsmijeh uspjelo je, izgleda, 1996. godine ostvariti jednom Norvežaninu čija primarna preokupacija nisu znanost i tehničke discipline već svijet umjetnosti i lijepog. Radi se o urođenom ljudskom geniju koji bi se slobodno mogao usporediti s univerzalnim genijima poput Leonarda da Vincija.

Yin-yang sustav

Reidar Finsrud je slikar i kipar iz malog ribarskog mjesta blizu Osla. Prema onome što je postigao može se reći i da je matematičar i vizionar. Kad je počeo razmišljati o stroju s neprekinutim gibanjem pošao je od razmatranja kotača s opterećenjem na jednom kraju kotača. No, shvatio je da ključna stvar mora da je u nečem drugom. Tako je s razmatranja kotača prešao na razmatranje njihala s kotačem. Sada se ključnim pokazao jedan krug na kotaču kojeg je on povezao sa starokineskim simbolom yin-yanga, ˝yin-yang sustav˝. Ta ideja i rješenje izvedbe toliko ga je zaokupilo da je odlučio napraviti stroj, za što mu je trebalo 12 godina. Prema njemu, ˝yin-yang je matematički simbol za silu, slobodnu silu.˝

„Reidar vjeruje da bi princip njegovog izuma mogao poslužiti kao osnova za izgradnju društva jednakosti u kojem bi svima bila dostupna besplatna, ´slobodna´ energija.“

Bojeći se da bi moglo biti onih koji bi nastojali spriječiti takvu mogućnost, smjestio je svoj stroj u trezor u podrumu svoje galerije.

Stroj koji je ostvario nemoguće

Reidar svoj stroj smatra prvenstveno umjetničkim djelom, što se pokazuje točnim već i na prvi pogled na to remek-djelo. Pogledajte glavnu sliku ovog teksta. Ljepota te naprave sastoji se u skladnom odnosu  između kugle koja kruži rubnim dijelom, magneta i njihala. Kuglu privlače potkovasti permanentni magneti koji su smješteni uz putanju gibanja kugle i čiji polovi su usmjereni prema vanjskom rubu naprave. Njihanje njihala osigurava da se magneti spuste točno na vrijeme tako da omoguće kugli da prođe. (Vidi sliku 2)

Slika 2

Mali okrugli magnet (simetrično su raspoređena tri takva magneta) trenutno je privučen kugli (Vidi sliku 3) što pokreće niz oslonaca i opruga pričvršćenih na mnogo teže njihalo skriveno unutar glavnog mjedenog stalka mašine.

Slika 3

To središnje njihalo okruženo je snažnim magnetima (Vidi sliku 4) koji ga prisiljavaju da savija glavnu oprugu tako da kružna tračnica po kojoj se kugla giba oscilira na način da je šina svo vrijeme nagnuta upravo u smjeru ispred trenutnog položaja kugle. Šipke (tri su takve simetrično raspoređene) u središtu tračnice (u procjepu) služe da trima manjim njihalima daju posebni, dodatni poticaj svaki puta kad  kugla prijeđe preko njih. To osigurava da ne izgube ništa od njihovog impulsa. Vrijeme ophoda kugle je 4.2 sekunde.

Slika 4

Stroj i njegov hod praćen je u više navrata i nisu ustanovljena nikakva usporavanja. Tko god je sudjelovao u takvom praćenju stekao je dojam da nema razloga zašto se to kruženje ne bi nastavilo neograničeno. Reidar je postigao ono za što je konvencionalna, newtonovska znanost tijekom više od 300 godina tvrdila da je nemoguće.

 

Slika iznad: Reidar Finsrud

 

Slika iznad: Finsrudov uređaj u trezoru

Pročitajte sljedeće

San i stvaranje svijeta

Morfej, sin Noći i Sna, krilato je božanstvo koje svake noći uzima čovjeka u svoj zagrljaj…