Delfini se „međusobno znaju po imenima”

DELFINI su možda bliže ljudima nego što se dosad mislilo, a najnovija istraživanja pokazuju da komuniciraju žvizducima – navodeći „imena sugovornika”.

Promatranjem se ustanovilo da je i delfinima i ljudima zajednička sposobnost da sebe i ostale pripadnike iste vrste prepoznaju kao pojedince zasebnih osobnosti. Proučavanje divljih dugonosih delfina dovest će do ponovne procjene njihove inteligencije i društvene slojevitosti, a također ćemo morati odgovoriti na pitanja o tome kako bi se prema njima trebalo odnositi.

Istraživanje je proveo Vincent Janik s Odjela za proučavanje morskih sisavaca pri Sveučilištu  St. Andrews, i ustanovio da dugonosi delfini spadaju među životinje koje najbrže nauče prepoznavati nove zvukove.

„U prvih nekoliko mjeseci života svaka životinja razvija pojedinačno karakterističan i osoban zvižduk kojeg, čini se, koristi pri međusobnom prepoznavanju”, izjavio je g. Janik.

Začeci ovog istraživanja sežu u 1960-te kada su dreseri delfina prvi put primijetili da svaka od zatočenih životinja ima svoj vlastiti repertoar zvižduka.

Time su potaknuta nagađanja da delfini možda imaju vlastiti jezik te da čak imaju i pojedinačna „imena”. Međutim, ta je teorija izazvala sporenja istraživača kitova i delfina, a dosad nije bilo načina da se ona ispita.

Obiteljske veze delfina

Janikovo istraživanje temeljilo se na praćenju delfina iz zaljeva Sarasota na Floridi koje se proučavalo više od 30 godina. Tijekom tog razdoblja istraživači su izradili detaljnu sliku pojedinačnih delfina, njihovih obiteljskih veza i njihove „društvene” interakcije.

„Također su obavili opsežna snimanja glasova koje stvaraju pojedinačni delfini te su izdvojili  zvukove koje su smatrali njihovim „osobnim zvižducima” ili imenima.“

U tom istraživanju neke od životinja iz zaljeva Sarasota okupili su na jednom mjestu pomoću mreže. Istraživači su zatim pustili sintetske inačice osobnih zvižduka drugih delfina kroz podvodne zvučnike kako bi vidjeli hoće li oni izazvati kakav odgovor zatočenih životinja. Upotrebom sintetski proizvedenih zvižduka isključena je mogućnost da životinje jednostavno prepoznaju zvuk glasova koje možda proizvodi netko od njih.

Ustanovljeno je da su delfini snažno reagirali na zvižduke svojih rođaka i onih delfina s kojima su se inače družili, a da se nisu obazirali na zvukove delfina s kojima nisu bili ni u kakvoj vezi.

„Dugonosi delfini su jedine životinje osim ljudi kod kojih se putem istraživanja pokazalo da prenose informacije na osnovu kojih se može utvrditi nečiji identitet neovisno o zvuku pojedinca koji se glasa”, rekao je Janik.

Nalaze su potvrdili i drugi znanstvenici. Denise Herzing, voditeljica istraživanja Wild Dolphin Project pri Florida Atlantic Universityju, rekla je da je već očito kako mnoge od 77 poznatih vrsta kitova i delfina imaju rudimentarne jezike.

„Mi znamo da je mozak delfina gotovo iste veličine i složenosti, srazmjerno veličini tijela,  kao i mozak ljudi. Delfini su se razvili do stupnja gdje imaju zavidnu inteligenciju, što podrazumijeva da su sposobni komunicirati”, napominje ona.

Prerijski svizac koristi jezik od 100 riječi

Međutim, delfini su možda tek prva od mnogo vrsta kod kojih je ustanovljeno da jedinke imaju vlastita imena. Drugi istraživači već su pronašli pokazatelje visoko razvijenih jezičnih vještina u papiga, vrana i primata.

Veliki čovjekoliki majmuni, poput čimpanze i orangutana, bili su česti objekti istraživanja zbog velike sličnosti s ljudima. Njihovi ograničeni glasovni instrumenti upućuju na to da ne mogu govoriti, ali istraživači sa Georgia State University naučili su čimpanze da komuniciraju na engleskom pomoću računala opremljenih posebno izrađenim tipkovnicama i sintetizatorima glasova.

Drugi glasoviti lingvist je afrička siva papiga, sposobna ne samo da nauči riječi već i da ih koristi u primjerenom kontekstu. Možda su čak i neke vrste glodavaca razvile rudimentarni jezik.

„Con Slobodchikoff sa Sveučilišta Sjeverne Arizone nedavno je otkrio da se američki prerijski svizac, veliki glodavac iz zapadnih dijelova SAD-a, služi jezikom od barem 100 riječi.“

Donald Broom, profesor koji predaje o dobrobiti životinja pri Sveučilištu Cambridge, rekao je da sve vrste koje žive u velikim skupinama imaju naprednije komunkacijske vještine. „One imaju složenu društvenu strukturu gdje moraju živjeti s drugima, sklapati prijateljstva i tražiti životne partnere. Ako se delfini koriste imenima, očekujem da ćemo isto to otkriti i kod drugih životinjskih vrsta sličnog načina življenja.”