SPREMNI ILI NE, STIŽE NAM ROBOTSKA EKONOMIJA

Spremni ili ne, ova ‘sljedeća ekonomija’ dolazi dvostruko brže od Mooreova zakona. Ova ubrzana četvrta industrijska revolucija apokaliptičnu slutnju o ‘budućnosti zapošljavanja’ – po kojoj bi u Sjedinjenim Američkim Državama u narednih dvadeset godina zbog automatizacije moglo nestati 47% svih poslova – pretvara u mračni epitaf za sve brže propadajuću eru ekonomije koja se temelji na proizvodnji i koja je vođena potrošnjom.

Riječ je o ekonomiji u kojoj poslovi u proizvodnji zahtijevaju sveučilišnu diplomu, umjetna inteligencija zamjenjuje administrativno osoblje, a vozila bez vozača prijete egzistenciji i do 10 milijuna Amerikanaca koji volanom zarađuju za život.

Radi se o ‘Industriji 4.0’. Ekonomija je to u kojoj Amazonov distribucijski centar neprestano lebdi nad gradovima i s lakoćom uz pomoć dronova dostavlja robu koju su izradili roboti, 3D printeri ili oboje.

 „Amazon je predvodnik na tom području. Njegov je plan ‘dokinuti’ klasične trgovine namirnicama i zamijeniti ih trgovinama u kojima gotovo da i neće biti ljudi“

Roboti rudari, zidari i poljoprivrednici

A to je sljedeća faza ‘kraha maloprodaje’ kojem trenutno svjedočimo i koji trgovine od opeke i cementa u kojima rade ljudi želi poslati u ropotarnicu povijesti. Amazon sa svojom jezivom osobnom asistenticom Alexom dominira i tržištem umjetno inteligentne podrške, a sada uz svoja sve automatiziranija skladišta želi postati i lider na polju cestovnog transporta i kopnene otpreme te dostave robe.

Drastičan preobražaj mogli bi doživjeti čak i slabo plaćeni poljoprivredni poslovi, zahvaljujući robotskim beračima na američkim i europskim poljima i plantažama. Roboti već zamjenjuju sirotinjski plaćene migrante, kojima na ruku ne ide ni antiimigracijska politika.

Nove robotizirane tvornice proizvode modularne kuće, a izgledno je da će robotski zidari građevinskom sektoru učiniti isto ono što je automatizacija napravila rudarstvu.

Poznata Martin School pri Sveučilištu u Oxfordu i City GPS zajedno su 2015. javnosti podrobnije predočili globalnu prijetnju robota postojećim poslovima. Njihov Technology at Work donosi rezultate do kojih su došli istraživači, a koji kažu da je 75% svih robota na svijetu geografski koncentrirano u tek pet zemalja: Kini, Njemačkoj, Japanu, Koreji i SAD-u.

Osim što Kina sve većom brzinom automatizira poslove, tu je i tehnologija 3D printanja, koja iz korijena mijenja način na koji se sve proizvodi. Dok mi još uvijek zamišljamo budućnost punu oružja napravljenog pomoću tehnologije 3D tiska, znanstvenici već počinju s tehnikama 4D tiska i sve naprednijim materijalima koji se po volji mogu sami sastavljati, popravljati, pa čak i iznova izrađivati.

Slika iznad: 3D printana pizza kompanije BeeHex (Slika: fabbaloo.com)

Ugroženi i ‘bijeli ovratnici’

Više nego indikativno je pak to što umjetna inteligencija počinje suvišnima činiti i fakultetski obrazovane radnike na nefizičkim poslovima za koje se prije smatralo da su izuzeti od automatizacije. Donosimo samo nekoliko primjera takvih ‘bijelih ovratnika’ koji su pokleknuli pred apokalipsom uzrokovanom robotizacijom.

• Goldman Sachs ‘zapošljava’ Marcusa, potpuno automatiziranu platformu za davanje zajmova koja je dio projekta uvođenja umjetne inteligencije u sve dijelove industrije, pri čemu se ljudi njome zamjenjuju u prodaji vlasničkog kapitala, trgovini i istraživanju.
• Japanska osiguravajuća kuća Fukoku Mutual Life Insurance zadatak je isplate polica prebacila na IBM-ovo superračunalo Watson, koje ima 6000 korporativnih klijenata, od lanca hotela Hilton, preko kompanije Whirlpool do Vise.
• Direktor sektora digitalizacije u kompaniji Coca-Cola planira uporabu umjetno inteligentnih botova za izbacivanje reklama s ‘autoamiziranim pričama’. Umjetna inteligencija već stvara glazbu i džinglove za reklame.
• Robot poznat pod nazivom Smart Tissue Autonomous Robot (STAR) prošle je godine na testu vještine nadmašio ljudskog kirurga. Najava je to bliske budućnosti u kojoj će roboti pomagati i biti u uporabi u cijelom nizu kirurških postupaka.

Kao što se to događa i svugdje drugdje, i medicinski će roboti na kraju dokazati da posao mogu obaviti brzo i učinkovito, bez faktora ljudskog sagorijevanja. Visoku cijenu liječnika bit će moguće zamijeniti robotima koji izvode na tisuće operacija bez pritužbi i bez pogreške, osobito kad se ima u vidu da ‘samouka’ umjetna inteligencija već nadmašuje ljude u predviđanju srčanih udara, a jednako uspješno kao i ljudi dijagnosticira rak kože. Kao i u sektoru proizvodnje, to bi moglo značiti veliku revoluciju na području zdravstva – smanjenje troškova i bolji pristup specijaliziranoj skrbi.

Upravo ta neumorna, ‘terminatorska’ učinkovitost narušava postojeće sve ekonomske modele, od maloprodaje do obrazovanja i ratovanja.