BORBA S ALZHEIMEROM – znatiželja je ključ za sprječavanje kognitivnog pada starijih osoba

Desetljećima se smatralo da znatiželja – pokretačka snaga učenja i otkrivanja – prirodno blijedi kako ljudi stare. No, revolucionarna nova studija Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu (UCLA) osporava tu pretpostavku, otkrivajući da određene vrste znatiželje ne samo da traju, već mogu zapravo pomoći u zaštiti od kognitivnog pada kod starijih osoba.

Nalazi, objavljeni u PLOS ONE, sugeriraju da bi održavanje aktivnog, znatiželjnog uma moglo biti jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje demencije i Alzheimerove bolesti. U društvu u kojem se starije stanovništvo suočava sa sve većim zdravstvenim izazovima, ovo istraživanje nudi jednostavno, ali učinkovito rješenje: ostanite znatiželjni.

DVA LICA ZNATIŽELJE

Istraživanje, koje je vodio psiholog Alan Castel, razlikuje dvije vrste radoznalosti: trajnu radoznalost ili opću znatiželju (trait curiosity) i trenutnu radoznalost ili situacijski interes (state curiosity). Trajna radoznalost se odnosi na opću sklonost osobe da traži nove informacije, što je urođeni dio njezine osobnosti. S druge strane, trenutna radoznalost je situacijska i rasplamsava se kada nešto specifično pobudi interes, poput pitanja iz kviza, novog hobija ili razgovora koji potiče na razmišljanje.

Dok trajna radoznalost obično opada s godinama – kako se ljudi prilagođavaju stabilnim rutinama – trenutna radoznalost zapravo se povećava u kasnijim godinama. Ova promjena može biti posljedica toga što starije odrasle osobe imaju više vremena i slobode za istraživanje osobnih interesa, a ne za fokusiranje na karijeru ili obiteljske obveze.

DOŽIVOTNA OBRANA OD DEMENCIJE

U istraživanju je sudjelovalo više od 2000 sudionika u dobi između 20 i 84 godine. Istraživači su ih zamolili da odgovore na izazovna kviz pitanja (npr. „Koja je prva zemlja dala ženama pravo glasa?“), a zatim su mjerili njihovu spremnost da nauče točne odgovore.

Rezultati su bili zapanjujući. Trajna radoznalost se smanjivala s godinama, što je u skladu s prethodnim istraživanjima. Međutim, trenutna radoznalost smanjila se u ranoj odrasloj dobi, ali je porasla nakon srednje dobi, nastavljajući rasti i u starosti. Što je još važnije, oni s većom trajnom radoznalosti pokazali su veću kognitivnu otpornost, što sugerira da bi mentalna angažiranost mogla pomoći u odgađanju ili čak sprječavanju bolesti povezanih s pamćenjem.

ZAŠTO JE OVO DANAS VAŽNO

S obzirom na starenje globalne populacije i rastuće stope Alzheimerove bolesti i demencije, pronalaženje pristupačnih i jeftinih načina održavanja zdravlja mozga važnije je nego ikad. Prethodna istraživanja isticala su važnost tjelesne aktivnosti i prehrane, ali ova studija ističe mentalnu angažiranost kao jednako važan čimbenik.

Castelovi nalazi su u skladu su s teorijom selektivnosti, koja sugerira da starije odrasle osobe ne gube zanimanje za učenje – one jednostavno postaju selektivnije u pogledu onoga što žele istraživati. To objašnjava zašto umirovljenici često otkrivaju nove hobije, upisuju se na tečajeve ili se bave predmetima za koje ranije u životu nisu imali vremena.

KAKO NJEGOVATI ZNATIŽELJU U BILO KOJOJ DOBI

Implikacije istraživanja su jasne: održavanje uma aktivnim ne znači samo sprječavanje propadanja – radi se o obogaćivanju života u svakoj fazi. Jedan od načina njegovanja znatiželje je postavljanje više pitanja. Umjesto pasivnog konzumiranja informacija, natjerajte se da zagrebete malo više ispod površine. Zašto nešto funkcionira onako kako funkcionira? Kako bi moglo biti drugačije?

Široki spektar interesa još je jedna učinkovita strategija. Izložite se različitim temama – povijesti, znanosti, filozofiji – čak i ako su izvan vaših uobičajenih interesa. Isprobavanje novih iskustava, bilo putem putovanja, učenja vještina ili promjene dnevnih rutina, također održava mozak angažiranim.

Pridruživanje zajednicama u kojima se stječu nova znanja, poput čitalačkih klubova ili tečajeva za odrasle, pruža i intelektualnu stimulaciju i društvenu povezanost. Konačno, prihvaćanje nepoznatog – priznavanje da nemamo sve odgovore, a zatim njihovo traženje – potiče znatiželju na smislene načine.

KONZERVATIVNA PERSPEKTIVA STARENJA I NEOVISNOSTI

S konzervativnog gledišta, ovi nalazi pojačavaju važnost osobne odgovornosti u održavanju zdravlja. Umjesto da se oslanjaju isključivo na medicinske intervencije, pojedinci mogu poduzeti proaktivne korake – poput održavanja znatiželje – kako bi očuvali svoje kognitivne funkcije. Ovaj pristup usklađen je s načelom samodostatnosti, naglašavajući da pojedinci imaju moć utjecati na svoju dugoročnu dobrobit jednostavnim, svakodnevnim izborima.

Dok znanost nastavlja otkrivati prednosti radoznalog uma, jedno je sigurno: Znatiželja nije samo za mlade. To je cjeloživotna ‘imovina’ koja mozak može održati oštrim, duh angažiranim i budućnost svjetlijom za starije odrasle osobe diljem svijeta.

(Izvor: naturalnews.com; 16. kolovoza 2025.)

NAPOMENA 1: O neuroplastičnosti mozga, o tome koliko si zapravo čovjek sam može pomoći samo s promjenom načina razmišljanja i o brojnim drugim temama vezanim uz najmoćniji čovjekov organ u nedavnom intervjuu za Svjetlost govorila je ugledna neuropsihijatrica i akademkinja prof. dr. Vida Demarin (LINK)

NAPOMENA 2: O važnosti mentalnog imunološkog sustava govorio je i dr. sc. med. Michael Nehls u svojoj uspješnici Indoktrinirani mozak koju možete naručiti putem mrežne stranice Teledisk.hr ili telefonski na: 01 6683 630