Početna Odabrano GEOSKOP – Može li vizija budućnosti Buckminstera Fullera pomoći spasiti čovječanstvo?

GEOSKOP – Može li vizija budućnosti Buckminstera Fullera pomoći spasiti čovječanstvo?

Baš kao što meditacija svakome od nas može omogućiti da uđe u stanje 'svjedočenja' i vidi sebe i svoje priče onakvima kakve one zaista jesu, možda će i geoskop omogućiti čovječanstvu da uđe u stanje globalne masovne meditacije u kojoj ćemo uistinu vidjeti sebe u cijelosti. Promjena svijesti kao rezultat toga bila bi sjajna!

Glavna slika: MONTREALSKA BIOSFERA – izložbeni paviljon SAD-a na Svjetskoj izložbi 1967. u Montrealu

Diljem svijeta već niz stoljeća jedan od predmeta koji ponajviše raspiruje ljudsku maštu je globus. Globusi stoje u dnevnim boravcima i dječjim sobama i služe kao predmeti koji podsjećaju na prostranstvo vanjskoga svijeta te nadu i maštu koju nosimo u sebi.

Međutim, kako bi bilo da su globusi na neki način živi? Što bi se dogodilo da svom globusu možemo reći: pokaži mi rast i kretanje čovječanstva (ili bilo koje životinjske ili biljne vrste) tijekom povijesti; pokaži mi razvoj klimatskih uvjeta tijekom posljednjeg mjeseca ili godine; pokaži mi potrese (ili bilo koje druge podatke koji se temelje na zemlji) tijekom posljednjih pet godina; pokaži mi kretanje različitih prirodnih resursa dok ih se iskopava, koristi i reciklira; pokaži mi sva kretanja vojnih postrojbi, ratove i manje sukobe koji se odvijaju; pokaži mi kretanje zrakoplova i brodova; pokaži mi tko gleda određenu TV emisiju ili sadržaj na YouTubeu ili kupuje određeni proizvod na određenoj lokaciji u određeno vrijeme; pokaži mi kako se sadržaj širi društvenim medijima. Mogućnostima nema kraja.

Koji bi bio utjecaj takvoga jednog alata na čovječanstvo? Pogled na Zemlju sa Mjeseca promijenio je svijest svih ljudi na Planetu. Koliko bi nas još dodatno mogao promijeniti takav jedan alat?

Upravo izneseni opis samo je djelić svih mogućih primjena i utjecaja ideje koju je prije više od 50 godina prvi iznio izumitelj i vizionar Buckminster Fuller. Nemoguće je u jednom kratkom članku objasniti cjelokupno Fullerovo djelo, ali dopustite da, što je kraće moguće, pokušam pružiti uvid u vizije ovog čovjeka i takozvani geoskop – jedan od njegovih dosad još neostvarenih snova, o kojemu se već dugo mašta i koji bi mogli spasiti čovječanstvo.

Slika iznad: Bucky Fuller

Tko je bio Bucky Fuller?

Revolucionarno i fascinantno djelo Richarda Buckminstera Fullera (1895. – 1983.) danas je nekako palo u zaborav, ali nipošto nije zagubljeno u povijesnim analima. Iako je najpoznatiji po svom izumu geodetske kupole, Bucky (kako je volio da ga zovu) je bio znatno više od vizionarskoga arhitekta i izumitelja.

Buckminster Fuller bio je pravi primjer rođenoga genija i slobodnoga mislioca. Iako je stekao obrazovanje za najrenomiranija sveučilišta, iz toga je svijeta ubrzo izbačen zbog nekonformističkog razmišljanja. Bucky je uvijek započinjao od osnovnih principa i oslanjao se na vlastitu intuiciju. Svim svojim bićem odbijao je priklanjati se ‘općeprihvaćenoj mudrosti’. U svojim je nacrtima volio koristiti prirodni svijet kao model i inspiraciju, vodeći se (ispravno) mišlju da priroda uvijek izabire najučinkovitiji put.

Bucky je usto bio i futurist koji je neumorno proučavao dugu povijest ljudskog društva i planetarne evolucije kako bi proniknuo u moguće budućnosti koje leže pred nama. Ta su ga istraživanja navela da svoj rad usmjerava prema onome što je on nazivao ‘anticipatornim dizajnom’ – stvaranju, 50 godina prije nego što će se za njima ukazati potreba, fizičkih predmeta održive proizvodnje koji mogu služiti maksimalnom broju ljudi uz minimalan utrošak energije i materijala.

Snažno je vjerovao da nema smisla o bilo čemu mijenjati nečije mišljenje. Međutim, ako netko kreira predmet koji je očito najbolje sredstvo za određenu svrhu ljudi će ga prirodno prihvatiti. Bucky je, stoga, vjerovao da je najbolji način da se dođe do pozitivnih promjena za čovječanstvo onaj koji uključuje mijenjanje ljudskog okoliša na način koji dovodi do tih promjena. Sjetite se interneta ili iPhonea te kako su oni promijenili svijet i sve će vam biti jasno.   

Geodetska kupola najpoznatiji je primjer Buckyjeva anticipatornog dizajna. Zasad nismo ni blizu njezinoj nevjerojatnoj mogućnosti da smjesti čovječanstvo (koristi najmanju količinu materijala za stvaranje najvećeg mogućeg prostora, prirodno stvara zdravo stanište unutra i može biti veličine grada), ali u budućnosti će se to vjerojatno dogoditi. Tu je i cijeli niz Fullerovih drugih kreacija.

Slika iznad: Buckminsterov dom u Carbondaleu

Zamorac B

Naravno, Bucky je, baš kao i svi, bio izložen pritiscima od strane konformista. Ne zaboravite da je rođen 1895. Nekoliko je puta u životu pokušavao ‘zarađivati za život’ svoje obitelji, ali ti su pokušaji završavali neuspjehom. Kada je bio u ranim 30-ima, nakon što mu je umrlo prvo dijete i kada je trebao brinuti o supruzi i novorođenoj kćeri, propala je arhitektonska i građevinska kompanija koju je bio osnovao. Na rubu suicida, Bucky je doživio duhovnu krizu i usmjerenje dobio iz nekoga višeg izvora. Odlučio je ostatak života provesti kao eksperiment, nazivajući se pritom ‘Zamorcem B’.

Otad je svoj život posvetio ne pomaganju sebi i svojoj obitelji, nego pomaganju čovječanstvu koliko god je bilo u njegovoj moći. Odbijao je raditi za bilo koju tvrtku ili organizaciju (uz iznimku angažmana u mornarici tijekom Drugog svjetskog rata).

„Bucky je želio vidjeti što jedan prosječan maleni čovjek može postići sam, a što ne može postići nijedna vlada, korporacija ili velika organizacija. Vodio se mišlju da će ‘univerzum’ podržati aktivnosti koje promiču njegov pozitivan razvoj.“

Kada je sav svoj rad i trud posvetio tim načelima (umjesto zarađivanju novca), doživio je uspjeh. Njegove su se ideje i utjecaj s vremenom proširile svijetom. Osobito je snažan utjecaj na svjetskoj razini imao poslije Drugog svjetskog rata. Krajem 1960-ih i početkom 1970-ih Bucky je već postao svojevrstan guru predstavnicima studentskih pokreta toga vremena.

Geoskop

Fuller je još pedesetih godina 20. stoljeća zamislio prethodno opisani živi globus i nazvao ga geoskop. Bucky je znao da ljudi ne mogu lako pratiti globalne trendove tijekom vremena.

„Geoskop je zamislio kao alat koji unapređuje naša opažanja i omogućuje pogled (poput teleskopa ili mikroskopa) u ono što je nazivao Svemirskim brodom Zemlja.“

Vjerovao je da ako vidimo te informacije, osobito sve njih na jednom mjestu, da ćemo početi opažati i razumijevati obrasce koji mogu biti od pomoći čovječanstvu.

Kada je Bucky prvi put došao na tu ideju zamislio ju je kao golemi izložak za Svjetski sajam: ogromna geodetska kugla ovješena na stadionu, prekrivena preciznom slikom Zemlje. Kugla se potom trebala otvoriti i stvoriti ravan prikaz Zemlje što bi se spustio na tlo. Taj jedinstveni prikaz Zemlje, takozvana Dymaxion mapa, također je bio Fullerov izum. Za razliku od drugih prikaza, na njoj je zadržana relativna veličina kopnenih masa i potiče svijest o njihovoj međusobnoj povezanosti. Na toj mapi trebali su biti prikazani različiti oblici animiranih podataka za posjetitelje.

Premda ta vizija nikada nije ostvarena, Bucky je nastavio promicati ideju geoskopa sve do svoje smrti 1983. godine. Jedna od najpoznatijih implementacija te ideje njegovo je lobiranje za postavljanje goleme geodetske kugle, s promjerom od 60 metara, nad njujorškom rijekom East River koja gleda na zgradu UN-a i prekrivena je svjetlima. Zamišljao je dužnosnike UN-a koji gledaju taj prikaz Zemlje i različite podatke na njemu animirane svjetlima, koji bi zahvaljujući tome mogli donositi utemeljene odluke što bi svijetu bile na korist. Unutar geoskopa zamislio je i opservacijske platforme. Iz te perspektive ljudi bi s preciznošću mogli promatrati zvijezde i galaksije iz različitih točaka gledišta na Zemlji.

Premda je napravljeno nekoliko malih geoskopa, nijedan nije odgovarao onome kako je to zamislio Bucky. Tehnologija jednostavno nije bila dovoljno napredna – ali danas jest. Ponovno se ispostavlja da je Bucky možda imao viziju budućnosti 50 godina ispred svoga vremena. A ta budućnost sada je tu.

Slika iznad: Dumaxion kuća iz 1940-ih, sastavljena u Muzeju H. Forda, Dearborn, Michigan

Zamislite sljedeće: što bi se dogodilo da napravimo kombinaciju Google Eartha i tehnologije virtualne stvarnosti (VR), napredne tehnike vizualizacije podataka i moderne medije? Stavljate svoje VR naočale i gledate Zemlju u svoj njezinoj veličanstvenosti – izbliza ili izdaleka. Okrećete je. Projicirate je u obliku Dymaxion mape. Tražite da vam se podastre bilo koji podatak, u kojem god vremenskom periodu, na bilo kojem mjestu na Zemlji. Ubrzavate. Usporavate. Uspoređujete i povezujete s drugim podacima. Tražite da vam se otkriju skrivene korelacije. Možete čak dobiti simulacije ili projekcije budućnosti (ili, kako je Bucky to zvao, „igrati se svijeta“). Takav bi tehnološki okvir uključio i sam geoskop.

Nakon toga omogućite da se svi igraju geoskopom. Umjetnici, znanstvenici, filmaši, djeca u svojim sobama, svi bi oni mogli kreirati sadržaje koristeći podatke iz geoskopa.

I na kraju, iskoristite globalne medije za stvaranje kolektivnih geoskopskih iskustava. Geoskopska TV. Geoskopska kina. Mreže socijalnih medija i blogovi kojima su u fokusu geoskopski sadržaji.

„Sada se zapitajte: Na koji bi se način promijenilo čovječanstvo da možemo točno opažati ono što se doista događa i međusobno komunicirati o tome? Kako bi se promijenila naša svijest? Što bismo radili?“

Ja u posljednje vrijeme o tome jako puno razmišljam. Buckyjevi ciljevi koje je nastojao postići geoskopom poklapaju se s mnogim mojima koje sam si postavila pišući Active Consciousness. Baš kao što meditacija svakome od nas može omogućiti da uđe u stanje ‘svjedočenja’ i vidi sebe i svoje priče onakvima kakve one zaista jesu, možda će i geoskop omogućiti čovječanstvu da uđe u stanje globalne masovne meditacije u kojoj ćemo uistinu vidjeti sebe u cijelosti. Promjena svijesti kao rezultat toga bila bi sjajna!  

Nakon što sam se neko vrijeme upoznavala s njegovim životom i djelom, mogu reći da vjerujem da je Buckminster Fuller bio istinski prosvijećen vizionar koji nije želio godinama promicati ispraznu ideju. Bucky je znao da je geoskop od velike važnosti za čovječanstvo. Sada je došlo vrijeme da njegovu viziju provedemo u djelo.

Vjerujem da je pravo vrijeme da se usredotočimo na nešto stvarno i značajno što bi naš svijet iz temelja moglo promijeniti nabolje. Baš kao što nam sadnja sjemena u tlo pomaže da se osjećamo povezani sa zemljom i ispunjeni nadom, tako bi nam i rad na nečemu što bi moglo unaprijediti čovjekovu percepciju Zemlje i njegovu povezanost sa njom i njenom globalnom civilizacijom mogao dati novu snagu i nadu.

O autorici:

Amy Lansky radila je kao NASA-ina istraživačica na polju umjetne inteligencije kada joj je život promijenilo čudesno homeopatsko izlječenje autizma njezina sina. Godine 2003. objavila je knjigu  Impossible Cure: The Promise of Homeopathy, koja je u svijetu danas jedan od najprodavanijih uvoda u homeopatiju (www.impossiblecure.com). Od tada proučava i drevne i moderne nauke o svijesti, psihičkim fenomenima, sinkronicitetu, meditaciji i našoj kolektivnoj sposobnosti razvoja i transformacije svijeta. Rezultat toga rada je i njena druga knjiga pod naslovom Active Consciousness: Awakening the Power Within, objavljena 2011. godine (www.activeconsciousness.com). Lansky je našla svoje mjesto i u nedavnom filmu o sinkronicitetu Time is Art. Njezin blog možete čitati na www.amylansky.com.

Pročitajte sljedeće

San i stvaranje svijeta

Morfej, sin Noći i Sna, krilato je božanstvo koje svake noći uzima čovjeka u svoj zagrljaj…