AKTIVNO ILI PASIVNO SJEDENJE? Kako vaš izbor utječe na zdravlje mozga i dugovječnost

Stručnjaci za javno zdravstvo godinama upozoravaju da je previše sjedenja štetno – da je ono povezano s pretilošću, bolestima srca, dijabetesom pa čak i rakom. No nova istraživanja otkrivaju da nije svako sjedenje isto.

Dok pasivne aktivnosti poput maratonskog gledanja televizije ubrzavaju kognitivni pad, mentalno angažirajuće aktivnosti poput čitanja, rješavanja zagonetki ili strateških igara mogu zapravo štititi zdravlje mozga i smanjiti rizik od demencije.

Revolucionarna studija objavljena u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease, koja je analizirala više od milijun odraslih osoba u 30 zemalja, pokazala je da sjedilačko ponašanje treba podijeliti na „aktivne” i „pasivne” oblike – s itekako različitim učincima na kogniciju.

„Zdravstveni savjeti mogli bi se promijeniti s jednostavnog ‘manje sjedite’ na poticanje mentalno angažirajućih aktivnosti tijekom sjedenja”, rekao je dr. Paul Gardiner, izvanredni profesor na Sveučilištu u Queenslandu i suautor studije.

„Male svakodnevne odluke – poput čitanja umjesto gledanja televizije –mogu pomoći da vaš mozak ostane zdraviji kako starite.”

KOGNITIVNE PREDNOSTI ‘AKTIVNOG SJEDENJA’

Studija je pokazala da:

1. Pasivno sjedenje (televizija, bezumno skrolanje) korelira s lošijim pamćenjem i izvršnim funkcijama.
2. Aktivno sjedenje (čitanje, zagonetke, strateške igre, pa čak i vožnja) pomaže očuvati kognitivnu fleksibilnost i pamćenje.
3. Tjelesna aktivnost i dalje igra ključnu ulogu, ali način na koji provodite vrijeme sjedeći jednako je važan.

„Kad već provodimo vrijeme sjedeći, odabir aktivnosti koje stimuliraju um može pružiti dodatnu zaštitu našem mozgu”, rekla je glavna istraživačica Cynthia Chen.

SJEDILAČKI NAČIN ŽIVOTA: TIHI UBOJICA

U međuvremenu, zasebno istraživanje Sveučilišta Fudan, predstavljeno na konferenciji Američke akademije za neurologiju 2025., potvrđuje da dugotrajna neaktivnost znatno povećava rizik od demencije, moždanog udara, depresije i anksioznosti.

Koristeći podatke akcelerometra od 73.411 odraslih osoba, znanstvenici su utvrdili da:

1. Osobe s umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću imaju 14 – 40 % manji rizik od bolesti.
2. Svaki dodatni sat proveden sjedeći povećava rizik za 5 – 54 %, ovisno o stanju.
3. Razine šećera u krvi dulje ostaju povišene nakon obroka bez kretanja, što pogoršava metaboličko zdravlje.

„Poticanje promjena u načinu života moglo bi smanjiti teret ovih bolesti”, rekao je dr. Jia-Yi Wu, glavni autor studije.

KAKO PONIŠTITI ŠTETU

Za one koji su vezani uz radni stol, Lalchawimawi Sanate, viša fizioterapeutkinja, preporučuje pet jednostavnih vježbi za ublažavanje štetnih učinaka sjedenja:

1. Sklekovi (uz stol ili zid) – jačaju gornji dio tijela i trup.
2. Rotacija kralježnice u sjedećem položaju – poboljšava pokretljivost i smanjuje napetost u leđima.
3. Privlačenje koljena u sjedećem položaju – aktivira mišiće trupa i sprječava pogrbljenost.
4. Čučnjevi uz stolicu – jačaju gluteuse i noge, važne za držanje tijela.
5. Podizanje na prste – poboljšava cirkulaciju i stabilnost gležnjeva.

Iako su radni stolovi za stajanje i redovito kretanje i dalje ključni, mentalna angažiranost tijekom sjedenja mogla bi biti zanemaren čimbenik u prevenciji demencije. Kako svjetska populacija stari, ova bi saznanja mogla promijeniti programe zdravlja na radnom mjestu i javnozdravstvene smjernice—s općenitog savjeta „više se krećite” prema pametnijim strategijama za otpornost mozga.

(Izvor: naturalnews.com; 5. svibnja 2026.)