Osam KLJUČNIH ALATA za raspoznavanje istine u doba informacijskog ratovanja

Piše: Joe Martino

Htio sam predstaviti kratku zbirku ideja, misli i promišljanja koje mogu poslužiti kao alati za snalaženje u informacijskom krajoliku. Ono što nas okružuje može biti zbunjujuće, stoga se nadam da će vam ovi alati olakšati život.

Želim istaknuti da imamo potencijal živjeti u svijetu u kojem ne bismo morali imati ovu razinu rasuđivanja. To bi bilo moguće kada bismo bili manje zaslijepljeni političkim ideologijama, emocijama, algoritmima društvenih medija i cenzurom. Ali s obzirom na to u kakvom se krajoliku danas nalazimo, znanje kako prebroditi oluju je ključno.

1. BUDITE PRISUTNI

Ovo je za mene najvažnije. Snalaženje u našem svijetu i informacijama postalo je isključivo kognitivno. Ali mi nismo isključivo kognitivna bića. Imamo intuiciju i inteligenciju srca uz naše mentalne kapacitete, pa zašto je ne bismo iskoristili i ovladali njome?

Nadalje, način na koji se osjećamo u vezi s nečim može nam dati uvid u uvjerenja, otpore i emocije koje možda oblikuju našu perspektivu. To nazivam utjelovljenim stvaranjem osjećaja.

Kako postajemo svjesni toga kako se osjećamo i aktiviramo druge oblike inteligencije? Tako što ostajemo prisutni i povezani s našim tijelom.

RJEŠENJE: Udahnite i budite ljudi! Lako se možemo izgubiti u čistoj spoznaji. Vratite se svom tijelu, prisutnosti i malo proširite svoju svijest.

Također neće škoditi imati neku vrstu prakse koja redovito podučava interocepciju, sposobnost praćenja vašeg unutarnjeg iskustva, osjeta i emocija. Svjesno disanje, somatski pokret, joga i borilačke vještine grade naš interoceptivni mišić. To je ključni aspekt istraživanja našeg svijeta s dozom jasnoće.

2. EFEKT ULIČNE RASVJETE

Ponekad možemo tražiti odgovore tamo gdje je najzgodnije, čak i ako je to užasno mjesto za traženje.

Ovo se najbolje može sažeti u paraboli o seldžučkom sufijskom mistiku Nasrudinu Hodži. Indologinja Wendy Doniger citira ovu parabolu u svojoj knjizi ‘Hindusi: Alternativna povijest’:

Netko je vidio Nasrudina kako nešto traži na tlu. „Što si izgubio, Mulla?“ upitao je. „Svoj ključ“, rekao je Mulla. Tako su obojica pali na koljena i tražili ga. Nakon nekog vremena drugi čovjek je upitao: „Gdje si ga točno ispustio?“ „U svojoj kući.“ „Pa, zašto onda tražiš ovdje?“ „Ovdje ima više svjetla nego kod mene doma.“

Smiješno je, ali još je smiješnije koliko je to istinito danas. Ljudi imaju tendenciju tražiti odgovore tamo gdje ih je najlakše tražiti. Bilo da se radi o jednom ili dva izvora vijesti koje prate, 15-sekundnom videu ili dvominutnom isječku koji im prijatelj šalje, a kojem nedostaje važan kontekst.

Što god je jednostavno može na kraju biti način na koji se oblikuje mišljenje. Trendovi na društvenim mrežama, bestseleri, ono što ‘stručnjaci’ govore samo su neki od mnogih primjera. Ali samo zato što je lako i zato što se to nalazi gdje i svi ostali traže, ne znači da je to najbolji pristup.

RJEŠENJE: Naš svijet je složen. Budite spremni pročitati cijele članke, ponekad čak i više njih. Gledajte više od samo snimki, 15-sekundnih isječaka i kratkih filmova – vjerojatno nećete puno naučiti iz njih.

3. EPISTEMOLOŠKA PONIZNOST

Umjesto da pokušavate biti u pravu, pokušajte biti manje u krivu.

Kao što Jose Medina piše:

„Kada se ne dovede do krajnosti, pažnja prema vlastitim kognitivnim ograničenjima ne potkopava samopouzdanje i ne narušava karakter (tj. ako ne postane patološka), epistemološka poniznost može pružiti velike koristi. Ponizan i samopropitujući stav prema vlastitom kognitivnom repertoaru može dovesti do mnogih epistemoloških postignuća i prednosti.“

Ključno je ovdje da ne morate opsjedati vlastite misli i spoznaju. Uostalom, i mi smo bića s intuitivnom i srčanom inteligencijom, ali ne bismo trebali zanemariti svoje razmišljanje u korist drugih inteligencija.

Uobičajeno je da ljudi vjeruju da sve što trebaju znati mogu izvući samo iz intuicije – ne slažem se s ovom idejom. Intuicija je nevjerojatno važna, ali imamo mozak, spoznaju i složeno razmišljanje s razlogom. Koristimo je svaki dan, zašto je ne bismo savladali zajedno sa srčanom i intuitivnom inteligencijom?

RJEŠENJE: Pazite na svoju želju da postanete sigurni u nešto. Nemojte da vam bude neugodno ako ste nesigurni. Često je teško znati apsolutnu istinu. Bolje je razumjeti kako biti manje u krivu nego pokušavati biti apsolutno u pravu.

4. PAZITE SE ‘STRUČNJAKA’

Ne, ne kažem da ljudi ne mogu biti stručnjaci. Zapravo, mislim da su nam potrebni visokokvalificirani i stručni ljudi. Ali za mene postoje dva razloga za kritičko razmišljanje o tome što stručnjaci kažu:

1. Za svaki doktorat koji postoji, postoji drugi doktorat koji je dodijeljen dokazujući suprotnu tezu. To jednostavno znači da stručnjaci mogu predstaviti zaključke koji su potpuno suprotni jedni drugima, i nije neuobičajeno da se stručnjaci ne slažu.
2. Ljudi su ljudi, ali lako je to zaboraviti. Kada određene osobe imaju nekoliko slova iza svog imena i previsoko polete, skloni smo ne razmišljati toliko kritički o onome što imaju za reći jer možemo postati hipnotizirani njihovim ‘društvenim dokazom’.

Svi ti ljudi, poput nas, idu na WC i brišu stražnjicu. Ovo je, naravno, način da se kaže da su oni ljudi baš kao vi i ja. Oni također griješe i skloni su kratkovidnim pogledima – posebno kako su sve zauzetiji u nerealnom rasporedu dok se trude održati korak sa svom svojom slavom. (A ovo je samo jedan potencijalni izvor pristranosti.)

U svijetu vođenom trendovima, stalnim objavljivanjem na društvenim mrežama kako bi ostali relevantni i zbog potrebe da se ima ‘stav’ o svemu popularnom, ekosustav informacija potiče ljude da se pridruže razgovorima o kojima malo znaju – da, čak i ‘stručnjake’.

RJEŠENJE: Budite otvoreni za argumente suprotstavljenih stručnjaka. Nemojte stavljati stručnjaka na pijedestal ili ga pretvarati u gurua. Zapamtite, možda nisu istražili nešto što objavljuju tako duboko kao što mislite. Zauzeti su. Pogledajte naš razgovor o tome što učiniti kada se stručnjaci ne slažu.

5. MIŠLJENJA KOJA SE NE TEMELJE NA DOKAZIMA

Jedna od najčešćih stvari koje danas vidim na društvenim mrežama i u stvarnom životu jest da ljudi imaju čvrste stavove o stvarima koje nisu pobliže istražili.

Kao netko tko voli postavljati pitanja i razumjeti zašto se ljudi osjećaju onako kako se osjećaju, kada ljudi zauzmu čvrste stavove o nečemu, često kopam dublje kako bih razumio kako su došli do tih stavova i koji dokazi, osjećaji, iskustva ili intuicije to mogu potkrijepiti.

Ponekad će se ljudi nasmiješiti i priznati da zapravo ne poznaju temu previše dobro. Drugi će ponoviti argumente koje su čuli od svog omiljenog voditelja ili nekoga na poslu. Dok će drugi iznijeti stvarno lijepo objašnjenje o kojem možemo raspravljati i proširiti ga – što je jako zabavno.

Budući da ljudi najčešće ne vole mijenjati mišljenje ili se osjećaju neugodno ako moraju, zauzimanje snažnih stavova bez istinskog razmatranja može biti problematično.

RJEŠENJE: Prije nego što zauzmete čvrst stav o nekom problemu, provjerite jeste li odvojili vrijeme za njegovo istraživanje. Jeste li saslušali više strana i perspektiva? Trebate li uopće zauzeti ČVRST stav upravo sada?

6. EHO KOMORE I PONAVLJANJE

Svi smo vidjeli kompilacijske videozapise koji prikazuju nove popularne izvore kako iznova i iznova ponavljaju iste ključne fraze, uništavajući ideju i osjećaj svojim ponavljanjem – čak i kada ideja nije istinita ili čvrsta.

Istina je da bih i ja mogao napraviti iste takve videozapise s mnogim nezavisnim kreatorima vijesti koji iznose jednako nepotpune informacije. Indoktrinacija se događa putem eho komora i ponavljanja. To se događa kada kreatori ovog sadržaja pronađu vijesti koje će i dalje odgovarati njihovom gledištu, bez iskrenog iznošenja šireg konteksta ili različitih perspektiva.

RJEŠENJE: Redovito istražujte različite izvore vijesti. Provjeravam sve od alternativnih izvora do New York Timesa, Atlantica itd. Sukob perspektiva je zdrav. Naravno, možete ostaviti po strani ekstremne glasove ako želite, ali postoji mnogo utemeljenih ljudi koji dijele suprotstavljene argumente. Nastojte ih razumjeti i integrirati njihovo životno iskustvo. To nam pomaže da postanemo otporniji na prevaru.

7. KVARENJE PLEMENITIH CILJEVA

Ovo je često primjetno u ‘woke’ ideologiji, ali nije neuobičajeno ni u ostalim krugovima, uključujući i one tragača za istinom.

Korupcija plemenitih ciljeva nastupa kada ljudi čine loše stvari u ime ‘dobra’. ‘Cilj opravdava sredstvo’, da tako kažemo. Ljudi su uvjereni u svoju ispravnost i pravednost te će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi postigli željeni rezultat.

To smo vidjeli tijekom cenzure za vrijeme COVID-a. Dobri i inteligentni ljudi su se zaglavili u stanju sigurnosti u ono što su njihove vlade i zdravstvene vlasti govorile. Također su čvrsto vjerovali u vladinu propagandu koja je tvrdila da su „oni koji preispituju zapravo negativci.“

To je dovelo do prihvaćanja da ljude treba kažnjavati novčano, zatvarati, cenzurirati, ocrnjivati ​​i učiniti financijski nestabilnima. Sva ta sredstva bila su opravdana ciljem zaustavljanja kritičkog razmišljanja o COVID politici kako bi ljudi „začepili usta i slijedili pravila“.

Da budemo pošteni, neki su ljudi bili spremni objavljivati ​​lažne, senzacionalne i obmanjujuće informacije o ozljedama od cijepljenja i „za veće dobro buđenja ljudi“. U tom trenutku to je zvučalo kao dobra ideja, ali istina je da samo naštetilo cilju. ‘Pristašama’ bi se to moglo svidjeti, ali ostale takva taktika tjera da se udalje.

Općenito, postoji dovoljno dobrih i utemeljenih informacija koje pozivaju ljude da otvore svoje umove.

RJEŠENJE: Pratite i razmišljajte o samopravednosti i idejama kojima se nastoji kontrolirati druge ljude u ime ‘općeg dobra’. Ako moramo prevariti ljude ili ih prisiliti da prihvate ideje, vjerojatno nisu dobro promišljene i dovoljno jasne.

8. NAŠE PREFERENCIJE I ŽELJE

Ponekad, kada se snalazimo u informacijama o nekoj temi, možda ŽELIMO ili preferiramo da nešto bude istinito. Na primjer, možda bismo preferirali da je Donald Trump veći kriminalac od Hillary Clinton, pa bismo mogli gledati samo informacije ili dokaze koji sugeriraju da je to istina, a ostalo zanemariti ili nazvati ‘zavjerom’.

Nadalje, naše želje čine da je potreban samo mali dio dokaza da bi se dokazalo ono što želimo da bude istina, dok su potrebne planine da bismo promijenili mišljenje.

Primijetite da ovdje nije riječ o sklonosti potvrdi (confirmation bias). Govorimo o nečem dubljem. Osjećaju, želji, emociji, nečemu što nas privlači iz dubljeg razloga.

RJEŠENJE: Obratite pažnju na svoje osjećaje. Obratite pažnju na svoje emocije. Obratite pažnju na načine na koje biste mogli imati otpor prema određenim ishodima i koliko brzo diskvalificirate neke dokaze dok od sitnih komadića rađate zlato. Pokušajte isključiti vlastite želje i pobožne misli iz jednadžbe i istražiti na više holistički način.

(Izvor: substack.com; 2. travnja 2023.)