(NE)INVAZIVNA METODA: Znanstvenici dekodiraju misli BEZ moždanih implantata

Zapanjujući skok, pri kojem znanstvena fantastika postaje realnost, napravili su istraživači Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyu i NTT Communication Science Laboratoriesa u Japanu. Naime, razvili su umjetnu inteligenciju koja moždanu aktivnost može prevesti u čitljiv tekst. I to bez invazivnih implantata.

Tehnologija, nazvana ‘prijevod uma’ (mind-captioning), koristi funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) i umjetnu inteligenciju za rekonstrukciju misli s iznenađujućom točnošću, što budi – kako nadu u medicinska otkrića, tako i jezu zbog neviđenih povreda privatnosti.

Ova metoda može „stvoriti detaljne opise vizualnog sadržaja, čak i bez oslanjanja na područja mozga povezana s jezikom“

Sustav se oslanja na modele dubokog učenja (deep learning models) obučene za tumačenje neuronskih obrazaca povezanih s vizualnom i semantičkom obradom. Tijekom eksperimenata, sudionici su gledali tisuće kratkih videoisječaka dok su prolazili fMRI skeniranje. Model umjetne inteligencije analizirao je te snimke uz pisani prijevod videozapisa, učeći pritom povezivati ​​moždanu aktivnost sa specifičnim značenjima.

Prilikom testiranja, umjetna inteligencija je dekodirala moždanu aktivnost u opisne rečenice. Na primjer, nakon što je sudionik pogledao videozapis nekoga kako skače s vodopada, sustav je u početku bubnuo „skok i tok“ prije nego što je svoj odgovor doradio na „osoba skače preko velikog vodopada na planinskom grebenu“. Iako nije bila savršena ‘riječ po riječ’, semantička sličnost bila je zapanjujuća.

Tomoyasu Horikawa, glavni istraživač u NTT Communication Science Laboratoriesu, objasnio je da umjetna inteligencija generira tekst usklađivanjem obrazaca moždane aktivnosti s naučenim nizovima brojeva izvedenih iz prijevoda videozapisa. Horikawa je rekao da ova metoda može „stvoriti detaljne opise vizualnog sadržaja, čak i bez oslanjanja na područja mozga povezana s jezikom“, što sugerira potencijalnu upotrebu za pacijente s oštećenjem govora.

MEDICINSKI OBEĆAVAJUĆE, ALI ŠTO SE PRIVATNOSTI TIČE…

Tehnologija bi mogla revolucionirati komunikaciju za osobe s bolestima poput amiotrofične lateralne skleroze (ALS), sindroma zaključanosti (locked-in syndrome) ili teške afazije. Psiholog Scott Barry Kaufman, neovisno o studiji, ovu je intervenciju nazvao itekako značajnom za osobe koje se ne mogu koristiti govorom. Međutim, etičari upozoravaju na teške posljedice ako se takva moć zloupotrijebi.

Marcello Ienca, profesor etike umjetne inteligencije i neuroznanosti na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, upozorio je: „Ako dođe do toga, onda moramo imati vrlo, vrlo stroga pravila kada je u pitanju odobravanje pristupa umovima i mozgovima ljudi.“ Istaknuo je rizike od otkrivanja osjetljivih mentalnih podataka, uključujući rane znakove demencije ili depresije.

S brzim napretkom umjetne inteligencije, rizik od korporativne ili vladine zlouporabe raste

Trenutno sustav zahtijeva opsežnu suradnju: Sudionici moraju proći sate fMRI skeniranja dok gledaju odabrani sadržaj. Alex Huth sa Sveučilišta UC Berkeley umirio je skeptike, rekavši: „Nitko još nije pokazao da to možete učiniti“, u vezi s neovlaštenim izdvajanjem misli. Ali riječ „još“ zloslutno odjekuje.

Studija priznaje etičke dileme, posebno oko ‘mentalne privatnosti’. Łukasz Szoszkiewicz, stručnjak za neuroprava, pozvao je na preventivne mjere zaštite: „Neuroznanost se brzo razvija, a potencijal pomoći je ogroman – ali zaštita mentalne privatnosti i slobode misli ne može čekati.“ Predložena rješenja uključuju mehanizme ‘otključavanja’ gdje korisnici svjesno aktiviraju dekodiranje mentalnom ključnom riječi.

Horikawa je naglasio ograničenja – umjetna inteligencija se bori s neobičnim ili nepredvidivim slikama (npr. „čovjek grize psa“). Ipak, kako modeli umjetne inteligencije postaju sofisticiraniji, granica između pomoćnog alata i invazivnog nadzora postaje sve manje vidljiva.

Isti alati koji otključavaju komunikaciju mogli bi također uništiti posljednji bastion privatnosti: naše unutarnje misli

Neuralink Elona Muska i druge neurotehnološke tvrtke utrkuju se kako bi potrošačima omogućili kupnju sučelja mozak-računalo. S brzim napretkom umjetne inteligencije, rizik od korporativne ili vladine zlouporabe raste. Ienca je upozorio: „Ovo je ultimativni izazov za privatnost.“

Zasad je tehnologija ograničena na laboratorije te ovisi o glomaznim MRI uređajima i dobrovoljnim sudionicima. Ali kako se računalni zahtjevi smanjuju, a umjetna inteligencija postaje oštrija, utvara zvana ‘nadzor misli u stvarnom vremenu’ se pomalo već nazire.

Iako prijevod misli nudi potencijal koji mijenja život osobama s oštećenjem govora, njegove mračnije implikacije ne mogu se zanemariti. Isti alati koji otključavaju komunikaciju mogli bi također uništiti posljednji bastion privatnosti: naše unutarnje misli. Kao što je Szoszkiewicz naglasio, „Neuronske podatke bismo same po sebi trebali tretirati kao osjetljive.“

Pitanje nije – hoće li ova tehnologija napredovati? Pitanje je – hoće li je čovječanstvo moći kontrolirati prije nego što ona počne kontrolirati nas?

(Izvor: naturalnews.com; 21. studenoga 2025.)