KAKO VAŠ IDENTITET POSTAJE NOVA VALUTA KONTROLE

U tihom, ali neumoljivom maršu, temeljna priroda osobnog identiteta i financijske privatnosti nanovo se ispisuje. Ono što je nekada bila opcionalna pogodnost velikom brzinom postaje obavezni ulaz za sudjelovanje u modernom društvu. Nedavno sklopljeno partnerstvo između Vise i platforme za digitalni identitet Proof, s ciljem ugradnje biometrijski potkrijepljenih identifikacijskih dokumenata u transakcije, najnoviji je potez u još sveobuhvatnijoj kampanji. Ova inicijativa, uz obvezno skeniranje oka zaposlenika banke JPMorgan Chase prilikom ulaska i obveza digitalne provjere koju je nametnula Porezna uprava SAD-a, signalizira prekretnicu.

Sloboda djelovanja, govora ili transakcija bez stvaranja trajnog, povezivog zapisa sustavno se eliminira pod krinkom sigurnosti

‘Zašto’ je poznati refren: poboljšana sigurnost i smanjenje prijevara. ‘Tko’ uključuje najveće svjetske financijske institucije i tehnološke tvrtke. ‘Kada’ je sada, a ovi sustavi će se implementirati tijekom 2025. godine. ‘Gdje’ je svugdje – od online plaćanja, preko vašeg radnog mjesta do vladinih usluga. A ‘što’ je sustavna izgradnja globalnog okvira u kojem anonimnost nestaje, a svaki potez, klik i korak trajno je vezan za provjereni, te često biometrijski identitet.

OD OPCIONALNOG DO OBVEZNOG

Priručnik za ovu tranziciju dobro je utvrđen. Nova tehnologija uvodi se kao dobrovoljna, sigurnija alternativa. Online plaćanje računa nekada je bilo opcija; sada je to često jedini način za izbjegavanje naknada. Medicinski kartoni postali su digitalni radi učinkovitosti; ti su podaci sada česta meta hakera i roba za brokere. Isti se obrazac odvija s biometrijskim podacima.

Tehnološka i društvena struja teku u jednom smjeru: prema svijetu u kojem je identitet valuta sigurnosti i, posljedično, kontrole

JPMorgan Chase u početku je predstavio biometrijski pristup zgradama kao opcionalan za svoje novo sjedište vrijedno tri milijarde dolara, da bi kasnije obavijestio veliku većinu od svojih 10 tisuća zaposlenika da je skeniranje njihovih očiju i otisaka prstiju ‘obavezno’. Ova zamka otkriva krajnju svrhu: ono što se danas najavljuje kao izbor sutra će biti obavezno. Infrastruktura se ne gradi za one koji se odluče, već za one koji neće imati mogućnost da se drže po strani.

SIGURNOSNI IZGOVOR I STVARNOST KONTROLE

Opravdanje za ovu konsolidaciju podataka uvijek je sigurnost. Visa-in novi šifrirani ključ za plaćanje, koji zamjenjuje jednokratne lozinke biometrijskim podacima, promovira se zbog 50 posto nižih stopa prijevara. Proofov proizvod ‘Certify’ opisan je kao „EMV čip za digitalni identitet“, dizajniran za zaustavljanje lažnih kopija i preuzimanja računa. Iako su ove prednosti stvarne, one predstavljaju samo jednu stranu medalje.

Sloboda transakcija i kretanja bez dopuštenja ili praćenja temeljni je element slobodnog društva

Druga strana je stvaranje neviđenog sustava kontrole. Kako se ove financijske institucije, tehnološke tvrtke i vlade usklađuju, one izričito predstavljaju anonimnost kao prepreku. Cilj je sustav „svjestan privatnosti“ samo u smislu da u svakom trenutku poznaje vaš identitet. Sloboda djelovanja, govora ili transakcija bez stvaranja trajnog, povezivog zapisa sustavno se eliminira pod krinkom sigurnosti.

DUH PROŠLOSTI POREZNE UPRAVE

Za one koji sumnjaju u potencijal javnog otpora, kratka povijest Porezne uprave i ID.me-ja služi kao ključna lekcija. U studenom 2021. agencija je najavila da će građani morati skenirati lice uživo kako bi mogli pristupiti vlastitim poreznim evidencijama. Reakcija javnosti bila je brza i žestoka, što je navelo Poreznu upravu da odustane od plana do veljače 2022. Ovaj incident dokazao je da će se građani opirati kada je vladina prisila previše očita.

Kako se ovi sustavi ukorjenjuju, mogućnost djelovanja bez da nas se promatra – kako na internetu tako i u stvarnom životu – mogli bi postati relikt prošlosti

Trenutna strategija čini se podmuklijom i decentraliziranijom. Umjesto jedne savezne uredbe, ekosustav se gradi postupno korporativnim partnerstvima i mjerama privatnog sektora, što otežava protivljenje i olakšava normalizaciju. Porezna uprava, naučivši nešto iz svog pogrešnog koraka, sada se usredotočuje na blaži, ali jednako odlučan pritisak, postupno ukidajući papirnate čekove i čineći digitalnu provjeru identiteta putem usluga poput ID.me-ja primarnim putem za povrate novaca i usluge.

SUŽAVAJUĆI OKVIR DIGITALNOG IDENTITETA

Ovdje se ne radi samo o plaćanjima ili izgradnji pristupa. To su niti koje se isprepliću u jedinstvenu, snažnu tkaninu.

• Visa-ino partnerstvo s tvrtkom TECH5 za programe digitalne javne infrastrukture.
• Pritisak Indije za prepoznavanje lica u svom Unified Payments sučelju.
• Povezivanje digitalne osobne iskaznice sa zdravstvom, zračnim putovanjima i društvenim mrežama u raznim regijama.

Zajedno, ove inicijative stvaraju globalni okvir u kojem je vaš potvrđeni identitet ključ koji otključava svaka vrata. Pobornici vide sigurnije i učinkovitije digitalno gospodarstvo. Kritičari vide arhitekturu za panoptikon nadzora, gdje je financijska sloboda uvjetovana predajom bioloških podataka – podataka koji se, jednom hakirani, ne mogu ažurirati ili zamijeniti.

POSLJEDNJE UPORIŠTE ANONIMNOSTI

Tehnološka i društvena struja teku u jednom smjeru: prema svijetu u kojem je identitet valuta sigurnosti i, posljedično, kontrole. Pogodnost je zavodljiva, a sigurnosni argumenti uvjerljivi. Ali povijest nas uči da sustavi izgrađeni na masovnom prikupljanju osjetljivih podataka postaju mete zlouporabe, hakiranja i zadiranja u privatnost.

Sloboda transakcija i kretanja bez dopuštenja ili praćenja temeljni je element slobodnog društva. Bitka oko biometrije nije rasprava o tehnologiji; to je borba za budućnost osobne autonomije. Kako se ovi sustavi ukorjenjuju, mogućnost djelovanja bez da nas se promatra – kako na internetu tako i u stvarnom životu – mogli bi postati relikt prošlosti.

(Izvor: naturalnews.com; 29. listopada 2025.)