DALEK: inteligentno oko koje NLO-e nikad ne gubi iz vida
Dok misterij 'UAP-ova' (neidentificiranih zračnih fenomena) ostaje neriješen, novi pristup uzburkava more u znanstvenim krugovima
Dalek je autonomna, inteligentna kamera dizajnirana za promatranje neba 24 sata dnevno bez pristranosti ili mašte.
Naziv nije odabran slučajno: poput robotskih neprijatelja iz serije Doctor Who, Daleka, ovaj nadzorni uređaj nadahnuće crpi iz znanstvene fantastike kako bi naglasio svoju znanstvenu prirodu.
Ali ne brinite – ovdje nema lova na izvanzemaljce. Projekt se temelji na suptilnoj ravnoteži između tehnoloških inovacija, metodološke strogosti i opreza pri tumačenju rezultata.
‘NEBESKI STRAŽAR’
Sustav Dalek, koji su razvili istraživači u projektu Galileo (Harvard), nalikuje hemisferi prekrivenoj lećama. Osam infracrvenih kamera postavljenih u hemisferi skenira nebo u svim smjerovima, dok deveta kamera snima u vidljivoj svjetlosti. Instaliran u opservatoriju Whitin u Massachusettsu, sustav Dalek ima jednostavan cilj: vidjeti sve, cijelo vrijeme, bez treptanja. Ono što vidi prenosi ugrađenoj umjetnoj inteligenciji koja automatski detektira, prati i klasificira svaki objekt.
UMJETNA INTELIGENCIJA U SLUŽBI ZNANSTVENE METODE
Dalekov algoritam obučen je za prepoznavanje poznatih ciljeva – zrakoplova, dronova, ptica i satelita – a zatim izvještava o onom što ne spada u te kategorije. Tijekom pet mjeseci testiranja zabilježeno je preko 500.000 slučajeva (putanja), od kojih je 16 posto klasificirano kao atipično. Nakon ljudskog pregleda, 144 slučaja su ostala nekategorizirana.
PREMA GLOBALNOJ MREŽI ZA PROMATRANJE
Dva nova Daleka uskoro će se pridružiti prototipu iz Massachusettsa, jedan u Pennsylvaniji, a drugi u Nevadi. Triangulacijom njihovih putanja bit će moguće točno procijeniti veličinu, brzinu i visinu objekata. U konačnici, Dalek bi se mogao integrirati u multisenzornu studijsku stanicu (zvuk, radio, vidljivi spektar), formirajući otvorenu platformu za znanstveni nadzor neba.
INOVACIJA U SLUŽBI ZNANJA
Dalek ne nastoji potvrditi teorije o izvanzemaljskom životu: cilj mu je učiniti nepoznato mjerljivim. Kombiniranjem toplinskih senzora, umjetne inteligencije i velikih podataka, projekt nudi rigoroznu metodu za identificiranje stvari koje se ne podudaraju ni s čim poznatim. A ako se jednog dana pojavi zaista neobjašnjiv objekt, znanost će imati podatke potrebne za njegovo proučavanje – bez slijepog vjerovanja, s razumijevanjem.
Projekt Dalek savršeno ilustrira spoj instrumentalne inovacije, rigorozne znanstvene metode i interpretativnog opreza. Primjenom širokopojasnih infracrvenih senzora i vrhunskih AI algoritama, pokazuje se da je moguće promatrati nebo s neviđenom točnošću i bez ljudske pristranosti. Međutim, daleko od bilo kakve senzacionalističke potrage, Dalek se oslanja na stroge protokole: svaka anomalija se sustavno provjerava, svi podaci su dostupni, a zaključci se donose tek nakon dubinske analize. Ovaj istraživački model, usmjeren na mjerenje i ponovljivost, postavlja temelje za ozbiljno proučavanje UAP-ova, gdje se fenomeni tumače tek nakon što su pažljivo kvantificirani i proglašeni valjanima.
„Prvo promatraj, kasnije interpretiraj: to je moto projekta Galileo.“ — Avi Loeb, astrofizičar, projekt Galileo
Domine, L., Biswas, A., Cloete, R., Delacroix, A., Fedorenko, A., Jacaruso, L., Kelderman, E., Keto, E., Little, S., Loeb, A., Masson, E., Prior, M., Schultz, F., Szenher, M., Watters, W. A., & White, A. (2025). Commissioning an All-Sky Infrared Camera Array for Detection of Airborne Objects. Sensors, 25(3), 783. https://doi.org/10.3390/s25030783
(Izvor: sentinel-news.org; 28. lipnja 2025.)
Znanstvenici objašnjavaju zašto je SPAVANJE NA DESNOM BOKU ključno za rad glimfatičkog sustava
Dok se odmaramo, naš mozak nije samo ‘izvan mreže’; on je uključen u dubinsko …