KAKO DRUŠTVENE MREŽE OBLIKUJU VAŠ UM

Piše: dr. Joseph Mercola

Bilo da pregledavate Instagram, lajkate objavu prijatelja ili gledate TikTokove, upijate puno više od zabave. Svaki put kada komunicirate putem interneta, vaš mozak obrađuje društvene povratne informacije bez uobičajenih znakova poput tona (glasa) ili kontakta očima. Ova promjena mijenja način na koji mislite, osjećate i vidite samoga sebe – posebno ako se već suočavate s anksioznošću, depresijom ili imate problema s identitetom.

Ali evo dobrih vijesti: Ponovno možete uzeti stvari u svoje ruke. Znanost počinje otkrivati ​​kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje i što možete učiniti po tom pitanju. Cilj je mudro koristiti društvene medije kako biste se osjećali povezanije, a ne zbunjenije. Istražimo nalaze dviju kvalitetnih studija i pretvorimo ih u pozitivne korake koje možete koristiti već danas.

KAKO UZ DRUŠTVENE MREŽE ISKRIVLJUJETE SLIKU O SEBI

Društvene mreže su poput igrališta napravljenog od ogledala. Sve se vrti oko toga kako izgledate, kako zvučite i koliko vas ljudi gleda. Za ljude s klimavim samopouzdanjem – poput onih koji se bore s narcizmom, imaju problema s prihvaćanjem svojega tijela ili pak boluju od poremećaja u prehrani – napravljena je detaljna recenzija, objavljena u časopisu BMC Psychiatry, koja otkriva da su ove platforme najčešće jako opasna mjesta.

Zašto društveni mediji štete vašem samopouzdanju? Zato što je na internetu lako stvoriti ‘savršenu’ verziju sebe. Možete objavljivati ​​samo najbolje fotografije, uređivati ​​​​svoje riječi i pažljivo oblikovati mrežni identitet. Ali s vremenom, ova uređena verzija može se činiti stvarnijom od onoga što vi zapravo jeste.

Društvene mreže pojačavaju zablude – Istraživači za to imaju naziv: petlja pojačavanja zabluda. Evo kako ona funkcionira:

• Osjećate se nesigurno
• Objavite nešto kako biste dobili lajkove i komentare
• Osjećate se bolje – na trenutak
• Zatim taj osjećaj blijedi, pa ponovno objavljujete

Zapamtite, skrolanje je stvar izbora. A vaš izbor neka bude onaj koji podržava vaš unutarnji mir umjesto da gradi anksioznost

Ovaj ciklus se ponavlja. A ako već imate dijagnozu poput psihoze ili narcizma, to pogoršava vaše simptome. Umjesto da smiruju vaš um, društvene mreže pojačavaju vaše strahove ili fantazije.

Zašto je fizička prisutnost važna — U stvarnom životu, kada razgovarate s nekim, primate signale poput izraza lica ili govora tijela. Oni vam pomažu da shvatite kako se druga osoba osjeća i kako stvari stoje. Ali na internetu? Tih signala nema. To često dovodi do zbunjenosti, poput osjećaja da vas ljudi promatraju čak i kada to ne čine — ili da vas stalno osuđuju.

Ova ‘bestjelesna’ komunikacija čini da se osjećate tjeskobnije, paranoičnije ili odvojenije od stvarnosti — posebno ako ste već imate rizik od psihotičnih simptoma.

Različiti poremećaji, različiti rizici — Ne reagiraju svi na društvene mreže na isti način. Osobe s autizmom često ih koriste manje. Kada to čine, obično je to za dijeljenje činjenica ili istraživanje hobija — a ne za hvalisanje ili traženje potvrde. YouTube je čest izbor jer ne zahtijeva stalnu interakciju.

S druge strane, osobe s narcisoidnim osobinama ili psihozom vjerojatnije će koristiti društvene mreže na načine koji povećavaju rizik. Možda će objavljivati ​​više ‘selfija’, biti opsjednuti lajkovima ili se osjećati pretjerano povezanima s online dramama. Ova ponašanja povećavaju osjećaje nestabilnosti.

ALATIMA ZA MENTALNO ZDRAVLJE NEDOSTAJE DIGITALNI DIO

Detaljna recenzija otkrila je da većina alata za mentalno zdravlje koji se koriste za osobe s psihozom potpuno ignorira društvene mreže. To je kao da analizirate nečiju prehranu, a zaboravite tu osobu pitati što prije. Takva slika je nepotpuna.

Interakcija u stvarnom životu naspram online interakcije – Osobe s psihozom često se bore kada moraju komunicirati s nekim u četiri oka. Pa, što onda takvi ljudi rade? Mnogi se okreću društvenim mrežama. One nude:

• Više kontrole nad razgovorima
• Dodatno vrijeme za razmišljanje prije odgovora
• Manje pritiska koje nameću govor tijela i kontakt očima

Društvene mreže neće nestati. Iako vam mogu pomoći da se povežete s ljudima oko sebe kada ih koristite odgovorno, mogu i narušiti vaše samopoštovanje ako niste oprezni

Ali alati za mentalno zdravlje obično ne mjere ove interakcije. To znači da netko može biti društven online, ali ga ljudi i dalje mogu smatrati ‘povučenim’.

Skriveni troškovi previđanja — Kada ignorirate svoj život na internetu riskirate pogrešnu dijagnozu. Liječnici misle da ste povučeniji nego što stvarno jeste. I propuštaju druge važne znakove kao što su:

• Kibernetičko nasilje
• Ovisnost o društvenim mrežama
• Negativno uspoređivanje sebe s drugima

U stvarnom životu, kada razgovarate s nekim, vi primate signale poput izraza lica ili govora tijela, ali na internetu tih signala nema

Sve to pogoršava mentalno zdravlje. Bez praćenja, teško je pružiti pravu podršku u pravo vrijeme.

Novi alati za novo doba – Samo jedan alat, koji procjenjuje društveno funkcioniranje kod osoba s ranom psihozom, u obzir pokušava uzeti aktivnost na društvenim mrežama. Ali ograničen je i potrebno ga je dodatno testirati.

Stručnjaci kažu da moramo stvoriti bolje alate koji odražavaju stvarne digitalne živote. Evo radikalne ideje: Neka pacijenti pomognu u njihovom dizajniranju. Ako ste netko tko živi s psihozom, anksioznošću ili društvenim problemima, vaš doprinos je važan. Znate što vam znači povezanost. To su vrijedne informacije.

TRI KORAKA ZA ZAŠTITU VAŠEG MENTALNOG ZDRAVLJA NA INTERNETU

1. Prepoznajte svoje okidače – odvojite trenutak. Razmislite o svojoj posljednjoj sesiji na društvenim mrežama. Jeste li se osjećali:

• Sretno i povezano?
• Ili tjeskobno, ljubomorno i iscrpljeno?

Vaši osjećaji su ključ za razumijevanje onoga što vas pokreće. Vodite kratki dnevnik tjedan dana. Svake večeri zapišite:

• Koliko ste vremena proveli na mreži
• Koje ste platforme koristili
• Kako ste se osjećali nakon toga (na ljestvici od 1 do 10)

Osobe s narcisoidnim osobinama vjerojatnije će objavljivati ​​više ‘selfija’, biti opsjednute lajkovima ili se osjećati pretjerano povezanima s online dramama

Nakon sedam dana potražite obrasce. Brzo ćete vidjeti što vam pomaže – a što vam šteti.

2. Pažljivo birajte – Vaš zid je poput vašeg osobnog prostora. Biste li pozvali toksične ljude u svoj dom? Naravno da ne. Pa zašto biste ih pustili u svoj um? Evo načina za čišćenje vašeg zida:

• Pratite korisnike koji promiču ljubaznost, stvarna tijela i pozitivne navike
• Utišajte ili prestanite pratiti stranice koje su okidač za usporedbu ili strah
• Zapitajte se: Osjećam li se zbog toga bolje ili lošije?

Na internetu je lako stvoriti ‘savršenu’ verziju sebe. Možete objavljivati ​​samo najbolje fotografije, uređivati ​​​​svoje riječi i pažljivo oblikovati svoj mrežni identitet

Ovdje se ne radi o izolaciji. Ovo činite za svoj unutarnji mir.

3. Vratite pravi život – Ništa ne zamjenjuje stvarnu, osobnu vezu. SMS poruka ne može se mjeriti s toplim zagrljajem. ‘Lajk’ neće zamijeniti smijeh. Evo što možete učiniti:

• Pokrenite štopericu i redovito uzimajte odmor od ekrana
• Nazovite prijatelja umjesto da se dopisujete
• Pridružite se lokalnoj grupi, razredu ili jednostavno volontirajte

Čak i 10 minuta svakodnevnog razgovora u četiri oka pomaže vam da ponovno pokrenete svoj mozak i obnovite vlastitu samosvijest.

SAVJETI ZA BOLJE DIGITALNO MENTALNO ZDRAVLJE

Baš kao i hrana, previše pogrešnog sadržaja može vas učiniti bolesnima. Isprobajte ova pravila digitalne ‘dijete’:

• Nema skrolanja nakon 21 sat
• Provjeravajte obavijesti samo dva do tri puta dnevno
• Koristite opciju ‘Ne uznemiravaj’ (do not disturb) tijekom obroka ili odmora

Čak i 10 minuta svakodnevnog razgovora u četiri oka pomaže vam da ponovno pokrenete svoj mozak i obnovite vlastitu samosvijest

Nagradite se nečim malim, poput slušanja glazbe ili kratke šetnje. To disciplinu pretvara u nešto zabavno. Pronađite prijatelja koji će vam se pridružiti u digitalnoj dijeti ili zapišite svoj napredak u dnevnik. Kada pratite svoj rast, počinjete osjećati ponos zbog malih pobjeda. To pojačava motivaciju – i samopouzdanje. Također, obavezno bilježite izvanmrežna postignuća poput završetka zadatka ili pomaganja nekome. Što više vidite svoju vrijednost u svakodnevnim postupcima, to vam je manje potrebno vanjsko odobravanje.

Društvene mreže neće nestati. Iako vam mogu pomoći da se povežete s ljudima oko sebe kada ih koristite odgovorno, mogu i narušiti vaše samopoštovanje ako niste oprezni – posebno ako se borite s anksioznošću, depresijom, psihozom ili problemima s identitetom. Sada imate alate za zaštitu svog mentalnog zdravlja, kao što su:

• Primijećivanje vaših okidača
• Odabir onoga što ćete pratiti
• Postavljanje granica
• Vraćanje prave veze

Zapamtite, skrolanje je stvar izbora. A vaš izbor neka bude onaj koji podržava vaš unutarnji mir umjesto da gradi anksioznost.

(Izvor: mercola.com; 27. travnja 2025.)