‘HAKIRANJE SNOVA’ nalik onom iz filma Inception pomaže ljudima riješiti najteže životne probleme

Znanstvenici su pronašli način kako da ljudima, u svrhu poticanja kreativnosti, usade ideje dok spavaju, što bi stil hakiranja snova nalik onom iz filma Inception (hrv. Početak, 2010.) moglo približiti stvarnosti.

U iznimno popularnom znanstveno-fantastičnom filmu redatelja Christophera Nolana, lopov kojeg glumi Leonardo DiCaprio, a koji krade korporativne tajne pomoću tehnologije dijeljenja snova, dobiva zadatak usaditi ideju u um izvršnog direktora.

Sada je tim sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u pokazao da je moguće nježno ‘usmjeravati’ ono o čemu ljudi sanjaju — i da ti snovi mogu pomoći u kreativnom rješavanju problema.

CILJANA REAKTIVANCIJA MEMORIJE

Prije spavanja, volonteri su rješavali zahtjevne mozgalice, svaku uz vlastitu zvučnu podlogu. Tijekom noći u laboratoriju za spavanje, istraživači su pratili njihove moždane valove i, tijekom REM faze sna (faze živopisnog sanjanja), tiho ponovno puštali zvukove povezane s nekim neriješenim zadacima.

Ova metoda, nazvana ciljana reaktivacija memorije (TMR), dovela je do toga da je 75 posto sudionika ujutro izvijestilo kako su njihovi snovi sadržavali slike ili ideje iz naznačenih mozgalica.

Bitno je za reći da su ljudi znatno češće uspijevali riješiti zadatke koji su se pojavili u njihovim snovima: gotovo polovica ih je riješena kada su bili povezani sa snovima, u usporedbi s manje od petine onih koji se nisu pojavili u snovima.

Kod 12 od 20 ispitanika, naznačeni zadaci češće su se pojavljivali u snovima — a ti su sudionici udvostručili uspješnost u njihovom rješavanju sljedećeg jutra.

Neki volonteri bili su iskusni lucidni sanjači koji ponekad znaju da sanjaju — nekolicina je čak slala unaprijed dogovorene signale pomoću uzoraka disanja tijekom sna. No, poticaji u snovima djelovali su i bez lucidnosti.

‘PRESPAVATI PROBLEM’

Jedan ispitanik, kojem je bio naznačen zadatak s temom ‘drveća’, probudio se opisujući šetnju kroz šumu. Drugi, potaknut zadatkom s temom džungle, sanjao je kako peca u džungli dok razmišlja o zadatku.

„Mnogi problemi u današnjem svijetu zahtijevaju kreativna rješenja“, rekao je vodeći autor profesor Ken Paller. „A inženjering sna tu bi mogao biti od koristi.“

Glavna autorica Karen Konkoly dodala je da je sadržaj snova pratio zvučne poticaje „čak i bez lucidnosti“, što upućuje na to da naši uspavani mozgovi mogu primati nježne upute.

Studija je mala (20 ljudi) i ne dokazuje da su snovi sami po sebi uzrokovali bolje odgovore. Znatiželja ili drugi čimbenici mogli bi igrati ulogu. Ipak, mogućnost usmjeravanja sadržaja snova velik je korak prema razumijevanju kako san podržava kreativnost, učenje, pa čak i emocionalno zdravlje.

Ako buduća istraživanja to potvrde, izreka ‘prespavati problem’ mnogima bi mogla postati svakodnevni alat — od umjetnika do radnika u smjenama, od studenata do inženjera — svatko tko zapne na nekom problemu jednog bi dana mogao dobiti mali poticaj u snu umjesto još jedne kasnonoćne kave.

Studija pod nazivom Creative problem-solving after experimentally provoking dreams of unsolved puzzles during REM sleep objavljena je u časopisu Neuroscience of Consciousness.

(Izvor: mirror.co.uk; 16. veljače 2026.)