PUT DO USPJEHA – ‘Pustiti mozak na pašu’ ili ‘ubiti se od razmišljanja’?

Piše: Alexander P. Burgoyne

U nekim situacijama, najbolje je ne naprezati se previše… Važno je samo ‘biti prisutan’. To je mantra meditacije svjesnosti (mindfulness) i navodni ključ samosvijesti i prihvaćanja. U jednoj vrsti vježbi svjesnosti, cilj je obavljati svakodnevne aktivnosti s pojačanim osjećajem pažnje.

„Pokušajte odvojiti vrijeme da doživite svoju okolinu svim svojim osjetilima – dodirom, zvukom, vidom, mirisom i okusom. Na primjer, kada jedete omiljenu hranu, odvojite vrijeme da je pomirišete, okusite i istinski uživate u njoj“, preporučuje se u jednom članku klinike Mayo

Svjesnost doista može imati psihološke koristi. Ranije ove godine, sinteza nasumičnih kontroliranih ispitivanja otkrila je da intervencije temeljene na svjesnosti imaju male do umjerene koristi za niz zdravstvenih ishoda, uključujući stres, tjeskobu i depresiju. Uz to, učinci svjesnosti bili su manji i manje dosljedni u usporedbi s onima drugih terapija, a neki učinci su izblijedjeli mjesecima nakon intervencije. Kada ih se analizira zajedno, ti rezultati sugeriraju da su intervencije temeljene na svjesnosti bolje nego nikakve – za određene ishode, ali i da je potrebno više istraživanja kako bi se ‘terapija svjesnosti’ usporedila s drugim terapijama.

Sve intervencije temeljene na svjesnosti imaju jednu stvar zajedničku: navode nas da se usredotočimo na sadašnji trenutak putem višestrukih sesija meditacije.

AUTOMATIZAM U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Iako svjesnost ima svoje prednosti, psihološka istraživanja također su otkrila da je u nekim okolnostima važno misli ostaviti po strani. To jest, kako razvijamo vještine u složenim zadacima, možemo ih obavljati sa sve većom lakoćom dok se pažnja ne čini nepotrebnom. Svakodnevni primjeri kreću se od vožnje bicikla do rezanja krastavaca i pranja zubi.

U osnovi ovog stanja „automatizma“ (kako ga kognitivni psiholozi nazivaju) nalaze se mentalni procesi koji se mogu izvršavati bez obraćanja pažnje na njih. Ti se procesi odvijaju bez pridavanja pažnje – to je lančana reakcija mentalnih događaja. Ne obavljamo sve zadatke automatski, ali mnogi se mogu izvršiti na ovaj način nakon što se dobro uvježbaju.

Da budemo jasni, obraćanje pažnje važno je pri učenju nove vještine. U vlastitoj studiji otkrili smo da mjere kognitivnih sposobnosti, koje su koristile kapacitet fokusiranja pažnje, predviđaju sposobnost pijanista početnika da uče i sviraju „Sre-tan ro-đen-dan ti“.

SLOMITI SE POD PRITISKOM

No, stručna istraživanja također su otkrila da, ako onom što radite pridajete previše pažnje to može imati štetne učinke. Posebno kada izvodite dobro uvježbane vještine. Zapravo, to je jedan od razloga zašto neki stručnjaci odaju dojam da se „guše pod pritiskom“. To je zato što previše razmišljaju o mehanici zadatka koji je pred njima.

U klasičnoj studiji, kognitivna znanstvenica Sian Beilock i njezini kolege tjerali su vješte golfere da pokušaju zabiti putt (završni udarac u golfu koji se posebnim štapom izvodi na travnatoj površini, nap. p.) u različitim eksperimentalnim uvjetima. U jednom scenariju, golferima je jednostavno rečeno da obrate pažnju na zamah svoje palice i kažu „stop“ kada završe sa zamahom; U drugom, dobili su upute da se usredotoče na točno određeni zvuk, ignorirajući pritom druge zvukove, te da izgovore riječ „ton“ kada čuju upravo taj (unaprijed dogovoreni) zvuk.

Neočekivano, vješti golferi su postigli znatno lošije rezultate kada su se usredotočili na vlastiti zamah nego kada su obraćali pažnju na nebitne zvukove. Učinak obraćanja pažnje na njihov zamah bio je toliko štetan da su golferi zapravo bolje prošli kada su se zagrijavali prije početka eksperimenta.

NEMOJTE SE ‘UBITI OD RAZMIŠLJANJA’

Nedavno, psiholog Yannick Balk i njegovi kolege tražili su od golfera različite intervencije osmišljene za ublažavanje učinaka na performanse koje sa sobom donosi pritisak. Istraživači su izazvali pritisak na golfere tako što su ih odlučili snimati. Pritom su im rekli da će njihovi rezultati biti javno objavljeni u klubu, a na dobru izvedbu su ih potaknuli i kuponima za golf trgovinu.

Bez intervencije, golferi su pod pritiskom postigli znatno lošije rezultate. S druge strane, oni sudionici koji su bili potaknuti da razmišljaju o nečem drugom – konkretno, o pjesmi koju su znali napamet – poboljšali su se kada su ulozi postali visoki. Ipak, vrijedi istaknuti da bi ove rezultate trebalo ponoviti u većim uzorcima i u različitim kontekstima.

Dakle, najvažnija poruka ovog istraživanja glasila bi ovako – ako se previše pažljivo fokusiramo na izvođenje dobro uvježbanih motoričkih sekvenci, to može uzrokovati pogreške

Naravno da zbog toga ne bismo kroz život trebali ići na autopilotu, propuštajući pritom prilike za stvaranje dubljih veza sa sobom, jedni s drugima i našom okolinom. Ali postoje situacije u kojima bismo trebali dopustiti da automatizam preuzme kontrolu. Sljedeći put kada vozite bicikl, nemojte se ‘ubiti od razmišljanja’ o samoj vožnji.

(Izvor: awaken.com; 12. ožujka 2026.)