Da bi učitali mozak na računalo, znanstvenici bi ga možda prvo morali uništiti. Evo zašto…

Mogu li znanstvenici učitati životinjski mozak na računalo? Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome što podrazumijevate pod ‘učitavanjem’ i ‘mozgom’. Ako ste imalo slobodoumni onda možda uvidite da je to već učinjeno.

Caenorhabditis elegans je sićušni crv koji živi u tlu i truloj vegetaciji. To je višestanični eukariotski organizam, pa se tehnički smatra životinjom.

Ovaj mali crv nikada ne naraste dulje od 1 mm i jedno je od najpoznatijih stvorenja na planetu.

Ako za 500 godina postane moguće nedestruktivno učitati vaš mozak… u trenutku nakon što se to dogodi, postojale bi dvije verzije ‘vas’

Sekvencirali smo njegov genom i mapirali razvoj svake od njegovih 2000 stanica – uključujući njegovih 300 neurona. Postoji malo varijacija u crvu, a i one varijacije koje postoje također su mapirane.

Dakle, znanstvenici su uspjeli modelirati cijeli njegov mozak u računalu – koje ne samo da pokazuje iste refleksne obrasce ponašanja kao i pravi mozak, već se čak može i naučiti nekolicini novih trikova, poput balansiranja virtualnog stupa (da, stvarno).

Ali ako postanemo malo izbirljiviji u pogledu naših definicija, onda to nije sasvim dovoljno.

Simulirani mozak C. elegansa nije učitan s pravog mozga – kopiran je iz podataka koji su se godinama prikupljali prilikom eksperimenata s tisućama crva. Nije postojao način da se snime misli ili sjećanja jednog pojedinačnog stvorenja i ispravno ih prenese u računalo.

KAKO PREVARITI SMRT

Mnogi ljudi vjeruju da je učitavanje mozga budućnost ljudske rase: ‘neizbježna posljedica’ naših trenutnih istraživanja u neuroznanosti i umjetnoj inteligenciji (AI), ultimativni način da se prevari smrt.

Ali postoje neke ozbiljne poteškoće koje treba prevladati prije nego što se to dogodi.

Ako su naši umovi u potpunosti sastavljeni od fizičkih stanica i kemikalija u našim lubanjama i živčanom sustavu, morat ćemo pronaći nekakav način da, do u sitne detalje, pročitamo stanje mozga.

Zatim ćemo morati stvoriti softverski model koji reproducira ponašanje mozga do molekularne, ili vjerojatno atomske, točnosti.

Prije više od desetljeća, znanstvenici su pokazali da je moguće identificirati neurone i njihovu povezanost u pažljivo pripremljenom komadu mišjeg mozga. Nakon pažljivog bojenja, narezali su ga na slojeve debljine 70 nanometara, a računalo je rekonstruiralo 3D oblik. Nepotrebno je reći da miš nije preživio.

DVIJE VERZIJE ‘TEBE’

Ovo je primjer destruktivnog skeniranja – metode za koju mnogi smatraju da će biti potrebna za dovoljno detaljno snimanje mozga. Mozak ne može preživjeti skeniranje.

Neki tvrde da ćemo, kako medicinski skeneri postižu sve veću i veću rezoluciju, jednog dana možda moći skenirati stanje svake stanice bez da ih se uništi. Ali takvo skeniranje moralo bi biti trenutno, inače bi jedan dio mozga već mogao razmišljati o nečem novom prije nego što je skeniranje u potpunosti završeno.

Može li se to izvesti na mozgu nedavno preminule osobe? Znanstvenici sugeriraju da bismo možda trebali skenirati mozak dok aktivno radi kako bismo osigurali da su modelirana ponašanja svake stanice ispravna.

Današnja računala su nevjerojatna, ali čak i najoptimističniji futuristi i dalje predviđaju čekanje od stotinjak godina prije nego što bismo mogli simulirati potrebne atomske razine.

A tu je i posljednje teško pitanje. Ako za 500 godina postane moguće nedestruktivno učitati vaš mozak… u trenutku nakon što se to dogodi, postojale bi dvije verzije ‘vas’.

Ti koji postojiš u virtualnom svijetu računalnog softvera. I izvorni ti, koji još uvijek razmišljaš svojom glavom, uz laganu glavobolju nakon skeniranja.

Ali ako si još uvijek živ, jesi li stvarno prevario smrt? Očito nisi. Umjesto toga, omogućio si svima da uzmu virtualnog tebe, naprave kopije i koriste te za što god žele. Zvuči zastrašujuće.

Ovaj članak je odgovor na pitanje (koje je postavila Darcie Walsh iz Prestona) ‘Mogu li znanstvenici učitati životinjski mozak na računalo?’

(Izvor: sciencefocus.com; 12. rujna 2025.)