Japanski liječnik koji je doživio 105 GODINA otkriva što je ključno za dug život

Japan je 18. srpnja 2017. izgubio nacionalno blago. Bio je to 105-godišnji dr. Shigeaki Hinohara.

Dr. Hinohara je dao lavovski doprinos zdravstvu u Japanu, i kao liječnik opće prakse i kao specijalist. Vodio je pet zaklada, a bio je i predsjednik Međunarodne bolnice St Luke’s u Tokiju. Bio je odgovoran za uvođenje japanskog sustava sveobuhvatnih godišnjih medicinskih pregleda, kojima se pripisuje veliki doprinos dugovječnosti zemlje, izvještava BBC.

To su hvalevrijedna postignuća, ali upravo je njegova dugovječnost i činjenica da je primao pacijente do nekoliko mjeseci prije smrti ono što prkosi svemu što očekujemo od starosti.

Možda se pitate: kako je uspio živjeti tako dugo i proživjeti te godine u dobrom zdravlju?

Je li se pridržavao razumne prehrane? Nije.

Je li održavao zdravu ravnotežu između poslovnog i privatnog života? Nije.

Je li dovoljno spavao? Nije.

Dr. Hinohara, koji je radio 18 sati dnevno, 7 dana u tjednu, podijelio je neka od svojih razmišljanja s Judith Kawaguchi u dnevnim novinama Japan Times.

Evo ključnih točaka:

• Energija dolazi od dobrog osjećaja, a ne od dobre prehrane ili puno sna.
• Najbolje je ne umarati tijelo s previše pravila, poput ručka i odlaska na spavanje u točno određeno vrijeme. Svi se sjećamo kako smo kao djeca, kada smo se zabavljali, često zaboravljali jesti ili spavati. Kawaguchi vjeruje da taj stav možemo zadržati i u odrasloj dobi.
• Ako želite dugo živjeti, nemojte biti predebeli. „Za doručak pijem kavu, čašu mlijeka i malo soka od naranče sa žlicom maslinovog ulja. Ručak mi se sastoji od mlijeka i nekoliko kolačića, a kada sam previše zauzet da bih jeo, ne jedem ništa. Za večeru jedem povrće, malo ribe i riže te dva puta tjedno 100 grama nemasnog mesa.“
• Nema potrebe da idete u mirovinu, ali ako morate, to biste trebali učiniti tek dugo nakon 65. godine. Objasnio je da je trenutna dob za mirovinu postavljena na 65 godina prije pola stoljeća, kada je prosječni životni vijek u Japanu bio 68 godina. Danas ljudi žive dulje, pa mogu dulje i raditi.

SVAKA BOLEST JE INDIVIDUALNA

Ima još toga, i možda će vas iznenaditi kao što je iznenadilo i mene. Kawaguchi preporučuje da se savjet liječnika ne uzima zdravo za gotovo. S druge strane, podržava terapije sa životinjama te potrebu za liberalnim i vizualnim umjetnostima u liječenju.

„Kada vam liječnik preporuči da se podvrgnete određenoj pretrazi ili operaciji, pitajte ga bi li predložio svojoj supruzi ili djeci da prođu kroz isti takav postupak. Suprotno uvriježenom mišljenju, liječnici ne mogu izliječiti sve. Pa zašto onda uzrokovati nepotrebnu bol operacijom?“

„Glazba i terapija sa životinjama mogu pomoći više nego što većina liječnika misli da je moguće“

„Bol je misteriozna, a zabava je najbolji način da je zaboravimo. Bolnice moraju zadovoljiti osnovne potrebe pacijenata: Svi mi se želimo zabaviti. U bolnici St. Luke’s imamo glazbene terapije i terapije sa životinjama te satove umjetnosti.“

„Sama znanost ne može izliječiti ili pomoći ljudima. Znanost nas sve svrstava u istu skupinu, ali bolest je individualna. Svaka osoba je jedinstvena, a bolesti su povezane s njihovim srcem. Da bismo upoznali bolest i pomogli ljudima, potrebne su nam liberalne i vizualne umjetnosti, ne samo medicinske.“

To je poprilična količina sadržaja o kojem se može promišljati.

(Izvor: awaken.com; 3. rujna 2025.)