Desetogodišnja studija povezuje raznolikost prehrane i zdravlje zuba sa simptomima depresije

Desetogodišnje istraživanje provedeno na 1.538 odraslih osoba u dobi od 65 i više godina iz Kineskog longitudinalnog istraživanja zdrave dugovječnosti (CLHLS) pokazalo je da su sudionici koji su na početku imali malu raznolikost prehrane i tijekom vremena je samo umjereno povećali imali više rezultate na ljestvici depresivnosti i znatno veću vjerojatnost pojave simptoma depresije na kraju istraživanja, prema nalazima objavljenima u časopisu Frontiers in Nutrition.

Istraživanje, koje je pratilo sudionike od 2008. godine, također je pokazalo da su odrasle osobe s više od 20 prirodnih zuba imale primjetno niže rezultate na ljestvici depresivnosti, navode istraživači. U izvješću se navodi da rezultati upućuju na povezanost između prehrambenih navika, oralnog zdravlja i mentalnog blagostanja u kasnijoj životnoj dobi.

METODE ISTRAŽIVANJA

Istraživači su analizirali podatke iz CLHLS-a, koji prati starije osobe diljem Kine, navodi se u istraživanju. Kohorta je uključivala 1.538 sudionika, svi su pri uključivanju u istraživanje 2008. godine imali najmanje 65 godina, a podaci o unosu hrane prikupljani su tijekom više naknadnih praćenja tijekom sljedećeg desetljeća.

U izvješću se navodi da su istraživači izračunali raznolikost prehrane svake osobe tako što su prebrojili broj različitih skupina namirnica koje se redovito konzumiraju. Zatim su te obrasce prehrane usporedili s rezultatima na ljestvici simptoma depresije kako bi utvrdili povezanosti tijekom vremena.

OBRASCI PREHRANE I SIMPTOMI DEPRESIJE

Podaci su pokazali tri široka obrasca prehrane među sudionicima: prehranu koja je ostala dosljedno raznolika, prehranu koja je s vremenom postala manje raznolika te prehranu koja je u početku imala malu raznolikost i koja se samo umjereno povećala, izvijestili su istraživači. Skupina s umjerenim povećanjem raznolikosti imala je više rezultate na ljestvici depresivnosti na kraju istraživanja, stoji u nalazima.

Daljnja analiza pokazala je da je ta skupina također imala znatno veću vjerojatnost pojave simptoma depresije, prema istraživanju. Međutim, istraživači su istaknuli i manje jednostavan rezultat. Sudionici čija se raznolikost prehrane s vremenom smanjila imali su niže rezultate na ljestvici depresivnosti od onih s nepromijenjenom raznolikošću, što autori nisu mogli jasno objasniti.

POVEZANOST PREHRANE I ZDRAVLJA ZUBA

Konzumiranje šireg raspona namirnica osigurava raznovrsniju kombinaciju hranjivih tvari, uključujući vitamine, minerale, vlakna i biljne spojeve koji podržavaju funkciju mozga i tijela, navodi se u raspravi istraživanja. To je obrazloženje u skladu s istraživanjima prehrambenih obrazaca i mentalnog zdravlja, koja su povezala hranjivim tvarima bogatu hranu, uključujući onu bogatu polifenolima i vlaknima, s boljim kognitivnim ishodima i regulacijom raspoloženja. Uravnotežena i raznolika prehrana osigurava aminokiseline koje se koriste za proizvodnju neurotransmitera koji reguliraju raspoloženje, prema nutricionističkoj znanosti.

Na praktičnoj razini, u istraživanju se navodi da nedostatak zuba ili bol u zubima mogu otežati žvakanje sirovog povrća, orašastih plodova i čvršćih izvora proteina, što s vremenom može dovesti do smanjenja raznolikosti prehrane. Podaci iz istraživanja podržali su tu povezanost, pokazujući da su se rezultati na ljestvici depresivnosti primjetno smanjili među osobama s više od 20 prirodnih zuba.

Istraživači su naglasili da je riječ o opservacijskoj studiji i da ona ne može pokazati da raznolika prehrana ili veći broj prirodnih zuba izravno sprječavaju depresiju. Oralno zdravlje i funkcija žvakanja u prethodnim su istraživanjima identificirani kao čimbenici koji utječu na nutritivni status i aktivnosti svakodnevnog života.

PRAKTIČNE PREPORUKE I ZAKLJUČAK

Autori istraživanja preporučuju izmjenjivanje namirnica iz skupina povrća, voća, proteina, mliječnih proizvoda, orašastih plodova i cjelovitih žitarica kako bi se spriječili ponavljajući obrasci prehrane. Također savjetuju redovite posjete stomatologu i pravodobno liječenje bolnih ili klimavih zuba kako bi se očuvala sposobnost konzumiranja širokog raspona namirnica.

Za osobe koje imaju poteškoće sa žvakanjem, istraživanje predlaže korištenje mekših načina pripreme, poput kuhanja povrća na pari, mljevenih orašastih plodova ili sporo kuhanih izvora proteina, umjesto potpunog izbacivanja tih namirnica iz prehrane. Opći zaključak autora jest da su raznolikost prehrane i oralno zdravlje međusobno povezani sa zdravim starenjem, iako nalazi ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu.

(Izvor: naturalnews.com; 30. kolovoza 2026.)