Hrane li nas strahom od AI-ja ciljano, u svrhu velike psihološke operacije?

Piše: Kit Knightly

I evo nas opet u svijetu zastrašujućeg AI-ja.

Znam, rekao sam da o ovome više neću pisati – i znam, imam serijal o bankrotu zbog vode koji trebam nastaviti – ali oni jednostavno ne žele pustiti tu temu, pa ne mogu ni ja.

Baš kad sam pomislio da sam se maknuo, ponovno su me uvukli.

U svom posljednjem tekstu na ovu temu odmetnuti AI sam opisao ovako…

„Odmetnuti AI-jevi“ postali su teorija curenja iz laboratorija tehnološkog sektora, znanstvenofantastična horor-premisa koja prkosi razumu, pretvarajući se da počiva na maglovitim idejama „otkrića“ i „odgovornosti“, dok istodobno potiče paniku kao odgovor, a društvenu kontrolu kao rješenje.

Nisam ni znao da je upravo u trenutku kada sam pisao te riječi Wall Street Journal pripremao objavu autorskog teksta pod naslovom:

Sljedeće „curenje iz laboratorija“ mogao bi biti AI – Nedavna kršenja sigurnosnih ograničenja pokazuju potrebu za saveznim zaštitnim mjerama.

Po meni to je smiješno.

U drugim pričama o „zastrašujućem AI-ju“ ovog tjedna, Washington Post je ostao zapanjen otkrićem da se interakcije s ChatGPT-jem koriste u sudskim postupcima.

Da, očito AI tvrtke rade ono što SVE velike tehnološke kompanije rade DESETLJEĆIMA i špijuniraju naše podatke i interakcije. Ali odjednom je to vijest.

Nova studija s Yalea otkrila je da – OMG – AI chatbotovi možda manipuliraju korisnicima kao oblikom oglašavanja!

…opet, to je nešto što sve velike tehnološke tvrtke rade i rade već godinama.

Jedan viši zaposlenik OpenAI-ja rekao je Guardianu da bismo se svi trebali pripremiti za „traj­ne“ kibernetičke napade pokretane AI-jem, osim ako „ne uvedemo nove sigurnosne standarde“.

A Times upozorava da bi AI mogli koristiti „neiskusni“ teroristi za izradu bombi ili biološkog oružja.

Ali VELIKA vijest jest da je Veliki Billy Billions podijelio svoje VELIKE misli.

Da, sam gospodin Gates je – navodno – napisao dugačak esej o budućnosti AI-ja i tome koliko bi ona potencijalno mogla biti zastrašujuća. Počinje ovako…

Turbulentno doba AI-ja je ovdje. Odluke koje sada donosimo ključne su.

U ovoj stvari ima mnogo toga što treba raščlaniti (zaista biste je trebali pročitati), od njegova poziva na radna mjesta „Rezervirana za ljude“ do njegove ideje o oporezivanju korištenja AI-ja i robota, ali uglavnom govori o potrebi za regulacijom.

Po mogućnosti globalnom regulacijom:

čak će i zemlja koja dovede stvari u vlastitoj kući u red i dalje biti izložena rizicima koji prelaze granice. Zato će se paralelno morati izgraditi međunarodna organizacija.

To je „poruka“. Većinu od ostalih 10.000 riječi možete zanemariti.

To odražava stavove više od 1300 „insidera“ iz svijeta AI-ja koji su svi potpisali otvoreno pismo kojim pozivaju vlade na suradnju u reguliranju AI-ja i prisiljavanje industrije da uspori svoj napredak, navodeći rizik da se „razvoj sposobnosti ubrza izvan naših mogućnosti da razumijemo ili kontroliramo sustave koji iz toga proizlaze“.

To se jasno nadovezuje na priču o „odmetnutim AI agentima“.

Zanimljivo, i možda zabrinjavajuće, jest da Gatesov u svom eseju AI uspoređuje s nuklearnim oružjem:

Postoji inspekcijski režim za nuklearno oružje, propisi za međunarodno zrakoplovstvo i sporazumi koji štite ozonski omotač. Nova globalna organizacija za AI trebat će elemente sva tri i još mnogo toga.

Ono što možda još više zabrinjava, Billy je daleko od jedine osobe koja je ovu usporedbu napravila samo u posljednjih nekoliko dana.

To postaje uobičajena fraza. Iznenađujuće uobičajena. Sljedeći tekst čak izjednačava rizik, sugerirajući da AI omogućuje slučajno lansiranje nuklearnog oružja.

Ali ne bojte se, Atlantic ima rješenje:

Jedini način da se ova tehnologija kontrolira? Podnaslov to jasno daje do znanja:

Čovječanstvu je potreban međunarodni ugovor o neširenju AI-ja.

„Ugovor o neširenju“… kao kod nuklearnog oružja.

Pišući u Guardianu, Timothy Garton Ash – jedan od najmanje razumnih kolumnista Guardiana na koje sam se ikada osvrtao, a to zaista nešto govori – radi potpuno istu usporedbu. Pita:

Idemo li prema AI-Hirošimi?

…i čini se prilično sigurnim da je odgovor „da“.

Što točno JEST „AI Hirošima“? Nisam siguran, a on to ne kaže.

Ali, i zaustavite me ako ste ovo već čuli, on zna najbolji način da je izbjegnemo:

zajedničkim djelovanjem kako bismo kontrolirali nadljudsku moć koju stvaramo.

Slično paničarski intoniran autorski tekst u New York Timesu nosi naslov:

Znamo za rizik od AI-ja. Stoga, moramo djelovati.

[NAPOMENA: To je izvorni naslov, u međuvremenu su ga promijenili u „Svjetla upozorenja ponovno trepere“, ne znam zašto, možda je izvorni bio previše glup čak i za njih.]

Autorica Jen Easterly, bivša direktorica američke Agencije za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture, u članku naglašava da „znakovi upozorenja“ trepere kada je riječ o AI-ju i da moramo djelovati sada, prije nego što se dogodi nešto loše.

Nije pretjerano konkretna oko toga što bi ta loša stvar mogla biti, ali očito će biti OGROMNA jer su stvari s kojima je uspoređuje 11. rujna i financijska kriza iz 2008.

Unatoč tome što zapravo ne zna čega bismo se točno trebali bojati, prilično je jasna oko toga što bi trebalo učiniti:

Ono što nam hitno treba jest mehanizam ranog upozoravanja za A.I. koji okuplja slabe signale, zamišlja što bi oni zajedno mogli značiti i prisiljava na donošenje odluka prije nego što slika bude potpuna.

Svrha tog sustava bila bi…

pretvoriti javno-privatno partnerstvo […] u stvarnu, operativnu suradnju: razmjenu informacija koja je pravodobna, relevantna i, iznad svega, provediva.

Ne zvuči li to prekrasno?

Za one koji su izgubili trag, dosad smo AI usporedili s 11. rujna, financijskom krizom iz 2008. I Hirošimom. A da pritom – NIKADA – nismo konkretno objasnili zašto bi on izdaleka bio sličan ijednoj od tih stvari.

Vrlo čudno. Nisam siguran mogu li se sjetiti ovolike razine straha uz tako malo stvarnog objašnjenja čega bismo se točno trebali bojati.

Ali to me navodi na pomisao da bi u bliskoj budućnosti doista mogao uslijediti neki „incident“ povezan s AI-jem, samo možda još nisu odlučili što će to biti.

Easterlyno korištenje paralele s 11. rujna možda je samo histerična pretjerana reakcija, aktualna referenca na približavanje 25. obljetnice ili gotovo instinktivno jačanje krajnje slabašne naracije o „neuspjehu mašte“. A možda je nešto drugo. Možda pokazatelj potencijalnih razmjera.

Trebamo li očekivati neku vrstu lažnog (false flag) psihološkog rata povezanog s AI-jem?

Onog koji bi po razmjerima bio blizu 11. rujna i za koji bi se okrivio AI agent koji je „skrenuo s puta“?

Neću predviđati da će se tako nešto dogoditi, ali svakako to neću ni isključiti.

(Izvor: off-guardian.org; 27. kolovoza 2026.)