Ovisnost o umjetnoj inteligenciji povezana je sa snažnim padom kognitivnih sposobnosti

Reprezentativno istraživanje predstavljeno ovog mjeseca na konferenciji pod nazivom Conference on Language Modeling potvrdilo je ono na što su mnogi sumnjali: oslanjanje na alate umjetne inteligencije rapidno umanjuje ljudske kognitivne sposobnosti.

Istraživači s MIT-a, Sveučilišta u Oxfordu, Sveučilišta Carnegie Mellon, Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju i UCLA-e utvrdili su da je samo 10 minuta korištenja umjetne inteligencije, kao pomoći pri matematičkim zadacima i zadacima logičkog zaključivanja, značajno oslabilo sposobnost sudionika da se usredotoče i ustraju u rješavanju teških problema.

Rezultati istraživanja objavljeni su nakon što je izraz „mentalno propadanje” (brain rot) proglašen Oxfordovom riječju godine za 2024., što odražava porast njegove uporabe od 230 posto, u vrijeme kada je utjecaj digitalne tehnologije na kognitivne sposobnosti postao dio javne svijesti.

Granica od 10 minuta

Istraživački tim proveo je tri nasumična kontrolirana ispitivanja u kojima je sudjelovalo ukupno 1222 ispitanika. U prvom eksperimentu 354 osobe podijeljene su u dvije skupine koje su trebale riješiti 15 zadataka s razlomcima. Jedna je skupina radila samostalno, dok se druga mogla služiti ChatGPT-jem. Skupina kojoj je pomagala umjetna inteligencija u početku je postizala bolje rezultate. Međutim, nakon 12 zadataka istraživači su im oduzeli pristup alatu umjetne inteligencije. Skupina koja se oslanjala na AI odmah je počela davati pogrešne odgovore ili potpuno odustajati, dok je skupina koja je radila samostalno nastavila rješavati zadatke i postigla bolje rezultate.

Drugi eksperiment, u kojem je sudjelovalo 667 ispitanika, donio je istovjetne rezultate. Treće ispitivanje, provedeno na 201 sudioniku uz pomoć pitanja za provjeru razumijevanja pročitanog teksta iz SAT testa, potvrdilo je isti obrazac: sudionici ovisni o umjetnoj inteligenciji doživjeli su nagli pad ustrajnosti i točnosti odgovora nakon što im je uklonjena ta potpora.

Povijesni kontekst kognitivne krize

Ovakvo brzo pogoršanje kognitivnih sposobnosti predstavlja dosad nezabilježeno ubrzanje utjecaja tehnologije na ljudsko razmišljanje. Autor i računalni znanstvenik Cal Newport istaknuo je da su bile potrebne godine da se u podacima pojave negativne promjene kognitivnih sposobnosti povezane s korištenjem pametnih telefona. Kod chatbotova umjetne inteligencije negativan se učinak, čini se, pojavljuje gotovo trenutačno.

Ovo otkriće ima i povijesnu težinu: prethodne revolucionarne tehnologije – tiskarski stroj, radio i internet – proširile su pristup informacijama, ali su analizu i sintezu prepustile ljudskom umu. Umjetna inteligencija jedinstvena je po tome što sama obavlja upravo te složenije misaone procese, čime korisnicima omogućuje da samo razmišljanje zapravo prepuste tehnologiji.

Gubitak „produktivnog napora”

Brian Christian, istraživač na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyju i jedan od autora studije, objasnio je da istraživanje otkriva kako umjetna inteligencija uklanja „produktivni napor” – zahtjevan mentalni rad koji razvija kognitivne sposobnosti i pomaže pojedincima da otkriju vlastite intelektualne interese i strasti.

Istraživači upozoravaju da se korisnici, kada umjetna inteligencija počne proizvoditi odgovore u nekoliko sekundi, navikavaju na takvu brzinu. Zbog toga im sporije razmišljanje, koje zahtijeva trud i koncentraciju, postaje teško podnošljivo.

Obrazovanje na raskrižju

Stručnjaci s Harvarda koji se bave obrazovanjem izrazili su posebnu zabrinutost zbog utjecaja umjetne inteligencije na umove u razvoju. Tina Grotzer, glavna znanstvena istraživačica na Harvardovu Fakultetu za obrazovanje, naglasila je da ljudske kognitivne sposobnosti nadilaze isključivo statističku obradu podataka koju provodi umjetna inteligencija. Istaknula je istraživanja koja pokazuju da su djeca u vrtićkoj dobi strateške informacije koristila učinkovitije od pristupa utemeljenih na Bayesovim metodama, što upućuje na sposobnosti svojstvene ljudskom umu.

Ovi rezultati dovode u pitanje odluke donositelja politika koji zagovaraju integraciju umjetne inteligencije u učionice. Dan Levy, viši predavač na Harvardu, upozorio je da učenici koji se koriste umjetnom inteligencijom za stvaranje gotovih rezultata, umjesto da aktivno sudjeluju u učenju, propuštaju samu bit obrazovanja.

Christopher Dede, viši znanstveni suradnik, upozorio je da bi umjetna inteligencija trebala biti sredstvo za razvoj, a ne štaka koja zamjenjuje razmišljanje.

Odluka koja nas čeka

Istraživanje donosi jasan zaključak: nekontrolirano oslanjanje na umjetnu inteligenciju ne povećava ljudsku inteligenciju – ono je zamjenjuje algoritamskom aproksimacijom. Autor studije Brian Christian pozvao je na razvoj sustava umjetne inteligencije koji bi prema zadanim postavkama pružali poučne odgovore u obliku objašnjenja i poduke, umjesto da odmah nude gotova rješenja.

Budućnost ove tehnologije ne ovisi samo o njezinim mogućnostima, nego i o tome hoće li korisnici zahtijevati alate koji razvijaju njihove kognitivne sposobnosti umjesto da ih zaobilaze. Kako je upozorio jedan filozof i znanstveni istraživač, onaj tko bira prečace, a ne poznaje kartu, ostat će izgubljen kada ga njegov navigator iznevjeri.

Pitanje je stoga hoće li društvo odabrati razvijanje vlastitih mentalnih „karata” ili će se prepustiti udobnosti da mu tehnologija jednostavno govori kamo treba ići.

(Izvor: naturalnews.com; 11. rujna 2026.)