REPROGRAMIRANJE MOZGA: Znanstvenici su u stanju ponovno ‘pomladiti’ vaše pamćenje

Moždana magla može biti zastrašujuća. Može se pojaviti bezazleno, primjerice kada izgubite ključeve automobila ili zaboravite kojeg ste datuma dogovorili termin. Dio tog gubitka pamćenja je normalan — to je samo prirodna posljedica zdravog starenja vašeg mozga. Međutim, neurodegenerativna stanja mogu uzrokovati teži oblik gubitka pamćenja koji se naziva demencija, pri čemu pacijenti postupno gube sposobnost komunikacije, rješavanja problema i jasnog razmišljanja. No sada stručnjaci vjeruju da bi gubitak pamćenja i simptomi stanja poput Alzheimerove bolesti mogli biti reverzibilni.

Istraživači iz Instituta École Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL) u Švicarskoj uspjeli su djelomično „reprogramirati” neurone i obnoviti funkciju pamćenja kod miševa pomoću posebne kombinacije genske terapije. Njihovi rezultati objavljeni su prošlog ožujka u recenziranom časopisu Neuron.

U istraživanju su se znanstvenici usredotočili na tri gena: Oct4, Sox2 i Klf4 (zajedno označena kao OSK). Prethodna istraživanja pokazala su da terapije usmjerene na OSK mogu preokrenuti druge bolesti povezane sa starenjem, poput glaukoma, stanja koje uzrokuje gubitak vida. Istraživači EPFL-a konstruirali su virusni „prekidač” koji je mogao aktivirati kratke i kontrolirane pulseve OSK-a. Umjesto liječenja cijelog mozga, tim je posebno ciljao engramske stanice, odnosno skupine neurona koje pohranjuju određena sjećanja.

Engrami sami po sebi nisu novo otkriće. Evolucijski biolog i zoolog Richard Semon zaslužan je za uvođenje tog koncepta prije više od stoljeća, a ideja da se sjećanje pohranjuje u lokaliziranom području mozga seže još dalje u prošlost. Ta ideja otvara uzbudljivu mogućnost: ako možemo utvrditi gdje se nalaze sjećanja, možemo li ponovno aktivirati ona izgubljena? Istraživanja su posljednjih godina napredovala zahvaljujući tehnološkom napretku, a nedavno istraživanje rezultat je upravo tog napretka. No pravo je pitanje je li genska terapija bila uspješna — i jest.

Nakon liječenja, sjećanja miševa vraćena su u mlađe stanje. Istraživači su utvrdili da su reprogramirani engrami pokazivali molekularno ponašanje karakteristično za mlađe stanice. Koristeći različite testove, uključujući vodeni labirint, tim je utvrdio da je OSK terapija obnovila pamćenje u više područja mozga.

Primjerice, nakon liječenja, uspješnost pamćenja u dentatnom girusu hipokampusa — području mozga povezanom s učenjem i kratkoročnim pamćenjem — vratila se na razine slične onima kod mlađih kontrolnih skupina. Tim je također otkrio da je liječenje pomoglo obnoviti sjećanja nastala nekoliko tjedana ranije, što znači da je liječenje bilo učinkovito u engramima medijalnog prefrontalnog korteksa, odnosno dijela mozga povezanog s dugoročnim pamćenjem.

Znači li to da bi revolucionarno liječenje naposljetku moglo ponovno pokrenuti već zaboravljena sjećanja kod ljudskih pacijenata?

„Da, u određenom smislu”, piše Nik Papageorgiou, član komunikacijskog tima EPFL-a, u izjavi za medije. „Samo sjećanje nije izbrisano; umjesto toga, ‘hardver’ (neuroni) koji to sjećanje drži obnavlja se. Pomlađivanjem neurona i ponovnim vraćanjem njihove fleksibilnosti mozak ponovno može pristupiti tim sjećanjima i obrađivati ih kao da je desetljećima mlađi.”

Ono što metodu ovog tima čini osobito obećavajućom za kliničku primjenu jest njezina preciznost. Terapija posebno cilja i reprogramira stanice ključne za učenje, a upravo su ta područja među onima koja zatajuju zbog neurodegenerativne bolesti. Ovaj pristup izbjegava pokušaj reprogramiranja cijelog mozga, što je opasno. Isto tako, terapija zahvaća tako malo područje, a aktivacija gena toliko je brza da se izbjegava ometanje nužnih staničnih funkcija.

Iako se nedavno istraživanje na miševima može činiti vrlo udaljenim od liječenja Alzheimerove bolesti kod ljudi koje bi promijenilo život, Papageorgiou objašnjava da rezultati ipak predstavljaju „veliki zaokret u načinu razmišljanja”.

„To sugerira da kognitivni pad nije samo posljedica gubitka neurona — već i toga što neuroni postaju ‘previše stari’ da bi funkcionirali”, piše. „Ako ih možemo pomladiti, možda ćemo moći obnoviti funkciju čak i nakon što je bolest već počela.”

(Izvor: popularmechanics.com; 26. rujna 2026.)