Evo zašto vjerujete lažnim vijestima i ‘skrolate’ do besvijesti

Piše: Mathew Maavak

Zbog raznih algoritama i kemije našeg mozga zaglavljeni smo u ponavljajućim petljama sve dok se ne zasitimo digitalnim smećem.

Dugotrajna malaksalost od 2024. godine sve učestalije muči ljude. Znanstvenici ju nazivaju medijskim umorom, preopterećenjem informacijama ili podatkovnim smogom. Sve nas više odbija vonj recikliranog digitalnog mulja koji nas okružuje. To je dobra vijest – donekle. Loša vijest je da mnogi ne vide izlaz. Ne možemo ‘razmišljati izvan okvira’ jer smo okvir postali mi sami.

MEDIJSKI UMOR I IZBJEGAVANJE VIJESTI

Medijski umor se počeo pojavljivati i prije interneta, a rezultat je psihološke iscrpljenosti od neumoljivih tokova vijesti, objava i upozorenja. Međutim, internet je pojačao ovaj fenomen, ubrzavajući obrasce koje je jedan umorni kolega primijetio prije nekoliko desetljeća: „U vijestima više nema ništa novo.“

Umor neizbježno vodi izbjegavanju. Studija Instituta Reuters otkrila je da je 2023. godine 39 posto ispitanika diljem svijeta općenito izbjegavalo vijesti, u odnosu na 29 posto iz 2017. godine. U Velikoj Britaniji dvije od pet osoba kažu da se osjećaju ‘iscrpljeno’ od njih.

Globalna konzumacija medija raste desetljećima, ali analitičari prvi pad predviđaju 2025. godine. Možda konačno dosežemo zasićenje. Možda se pojedinci potiho bune, iscrpljeni kognitivnim preopterećenjem

Sudjelovanje u vijestima također opada. Između 2015. i 2022. godine, globalna istraživanja pokazuju pad od 20 do 30 posto u aktivnostima poput dijeljenja, komentiranja i rasprave o vijestima. Dijelovi s komentarima, nekada neuredni, ali živahni, u mnogim su se slučajevima urušili u besmislene optužbe, lišene ozbiljnosti ili uvida. To je dijelom posljedica drugog faktora, što se može iščitati iz sljedećeg odlomka.

UKORIJENJENI TROLOVI

Trolovi dolaze u mnogim vrstama: nesigurni, samopotvrđujući, ideolozi i plaćenici. Neki su jednostavno plaćeni da unište razgovor – da ocrne izvor, skrenu s teme i ne ostave ništa osim ruševina u polju za komentare. Generalno, slični su neumoljivim parazitima koji traže jednog domaćina za drugim.

Nedavno sam, nakon višetjednog oklijevanja, konačno objavio članak u kojem osporavam lažno izjednačavanje Palestine i Kašmira i propitujem zašto Izrael paniči zbog iranskog fantomskog nuklearnog oružja, dok ignorira pakistanskih 170-180 stvarnih.

Jeste li ovisni o plavoj svjetlosti? Isključite ju. Hodajte u mraku. Neka se vaš mozak detoksicira od petlje – jer u zaglupljenom svijetu, najbuntovniji čin je razmišljanje

Dio namijenjen komentarima ubrzo je postao bojno polje. Pakistanski komentator pokrenuo je polupismenu rafalnu paljbu katalogizirajući indijske ‘ratne zločine’ u Kašmiru. Izbrisao sam prva dva komentara. Zatim se pojavio pro-cionistički trol, izbacujući besmislene optužbe. Čudno, nijedan se nije okrenuo protiv drugog, unatoč njihovim inače neprijateljskim vjerskim i geopolitičkim ideologijama. (Snimku zaslona možete vidjeti ovdje).

To je modus operandi raznih trolova: istjerati promišljene, iscrpiti kisik i zaglupiti raspravu. Oni ne samo da ubijaju razgovor, već smanjuju raspon pažnje i gnoje tlo za brži i odvratniji rast lažnih vijesti.

OD NEISTINITIH DO LAŽNIH VIJESTI

S kraćim rasponom pažnje, mlađe generacije, posebno generacija Z, napuštaju tradicionalne medije te se okreću formama s kraćim sadržajem na TikToku, YouTubeu i Instagramu. No, lijek u sebi sadrži i ponešto otrova.

Primjer: Nedavno sam u YouTube ukucao ‘Burkina Faso, zrakoplovi’ kako bih procijenio tempo razvoja infrastrukture revitalizirane nacije. Koje sam rezultate dobio?

• Traoré je šokirao svijet predstavljanjem prvog afričkog zrakoplova proizvedenog u Burkini Faso
• Vijesti iz zrakoplovstva: Burkina Faso gradi i lansira vlastiti zrakoplov!

Da budem jasan, ovi videozapisi i drugi slični njima, o ‘prvom domaćem zrakoplovu Burkine Faso’, nose očite oznake lažnih vijesti – i scenariji i glasovi generirani su umjetnom inteligencijom, a sve korištene slike su arhivske, bez ikakvog znaka ‘domaćeg zrakoplova’ na vidiku. Čak bi i to trebalo biti dovoljno da upozori povremenog gledatelja, kojem se ne da uložiti trud i vrijeme na provjeru drugih izvora.

Jesu li ljudi toliko dugo marinirani u dezinformacijama da ne mogu funkcionirati bez skakanja iz kotla neistinitih vijesti u tavu još lažnijih vijesti?

Oni koji to učine, otkrit će da je cijela priča lažna – Burkina Faso zapravo nije počela proizvoditi zrakoplove u zemlji. Najbliža vijest te vrste dolazi iz prošle godine, kada je zemlja ponovno pokrenula svoju nacionalnu zrakoplovnu tvrtku i nabavila novi zrakoplov kako bi ukupna flota porasla na četiri aviona.

Pa ipak, ovi i drugi videozapisi o navodno domaćem zrakoplovu Burkine Faso zajedno su prikupili stotine tisuća pregleda, tisuće lajkova i stotine oduševljenih komentara, kojima se ništa ne preispituje.

JESMO LI TOLIKO NAIVNI?

Jesu li ljudi toliko dugo marinirani u dezinformacijama da ne mogu funkcionirati bez skakanja iz kotla neistinitih vijesti u tavu još lažnijih vijesti? Je li to vrsta mentalnog povlačenja koje zahtijeva stalnu dozu digitalnog izmeta kako bi se održao lažni osjećaj ugode?

Čak i životinje koje konzumiraju izmet – svinje, slonovi, tapiri, bradavičaste svinje – to čine zbog prehrambene koristi u okolnostima oskudice. Nasuprot tome, čini se da ljudi sretno konzumiraju intelektualni otpad bez ikakve koristi.

Ne samo da Burkina Faso nije izgradila zrakoplov koji je ‘šokirao Boeing, Airbus i svijet’, iako sedam od osam najbolje rangiranih rezultata na YouTubeu tvrdi drugačije – prava istina je da su samo su dvije nacije ikada razvile potpuno neovisan zrakoplovni ekosustav: Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez (a u zadnje vrijeme i Rusija). Čak se i najnapredniji kineski borbeni zrakoplovi i dalje oslanjaju na modificirane ruske motore, Unatoč tome što je domaća alternativa sve bolja i bolja.

UZROCI LAKOVJERNOSTI

Mozak pronalazi sigurnost u ponavljanju jer poznati obrasci zahtijevaju manje mentalnog napora i ne nose neizvjesnost. To smanjuje razinu budnosti i opreza, a svako ponavljanje jača neuronske puteve, pružajući malu, pouzdanu dozu dopamina. Udobnost svaki put pobjeđuje novost.

Platforme to iskorištavaju algoritmima koji vas hrane poznatim materijalom, zarobljavajući korisnike u ‘petlju udobnosti ponavljanja’ gdje predvidljivost nadmašuje provjere stvarnosti. To može dovesti do beskrajnog skrolanja gdje se prolazi kroz isti ili sličan sadržaj bez traženja ičega novog. Skrolanjem do besvijesti (doomscrolling) mi poput ovisnika tragamo za novim katastrofama, baš kao što savjetnik za rizik grozničavo izrađuje analize prijetnji.

Možda su istinski znatiželjnici već odbacili YouTube i slične platforme kao ozbiljne izvore vijesti. Oni se povlače u okrilje pouzdanih medija – od kojih su mnogi već zakopani pod algoritamskom sluzi – ostavljajući nove članove prepuštene oceanu mamaca za klikove (clickbait). Ako je tako, digitalni jaz će se dodatno proširiti. A to su loše vijesti za sljedeću generaciju.

POBUNA ILI ZASIĆENJE?

Globalna konzumacija medija raste desetljećima, ali analitičari prvi pad predviđaju 2025. godine. Možda konačno dosežemo zasićenje. Možda se pojedinci potiho bune, iscrpljeni kognitivnim preopterećenjem. Prekomjerna izloženost nas tjera da preletimo pogledom umjesto da razmišljamo, te da jurimo za senzacionalnim umjesto za bitnim. I upravo sada, smeće pobjeđuje u ratu za pažnju.

Jeste li ovisni o plavoj svjetlosti? Isključite ju. Hodajte u mraku. Neka se vaš mozak detoksicira od petlje – jer u zaglupljenom svijetu, najbuntovniji čin je razmišljanje.

(Izvor: rt.com; 22. kolovoza 2025.)

NAPOMENA: Članak je izvorno objavljen na stranici rt.com (Russia Today) koja je službeno zabranjena u Europskoj Uniji od 2022. godine. Ukoliko imate pristup spomenutoj stranici originalni članak ćete pronaći na sljedećoj poveznici: https://www.rt.com/news/623413-media-fatigue-doomscrolling-fake-news/