LJUDSKA EVOLUCIJA: ‘Naša sudbina svodi se na… tri mogućnosti’

Piše: Ross Pomeroy

Čini se da se sve oko nas mijenja vrtoglavom brzinom. Prije dvadeset godina, pametni telefoni bili su nišni proizvodi. Dvadeset godina prije toga, računala su bila nezgrapni divovi. Četrdeset godina prije toga, daleko više Amerikanaca putovalo je vlakom nego avionom. Četrdeset godina prije toga, automobili su tek počeli zamjenjivati ​​konje.

Tijekom proteklih nekoliko tisućljeća, tek kratkog dijela Zemljine povijesti, ljudi su očito preoblikovali planet – fizički i biološki. Tlo, oceani, zrak, flora, fauna – ništa nije kao što je bilo. Ipak, unatoč ovoj radikalnoj preobrazbi, može se činiti kao da se mi sami nismo puno promijenili…

Ali to je iluzija.

„Ljudi se još uvijek razvijaju“, napisao je dr. Scott Solomon, izvanredni profesor na Sveučilištu Rice specijaliziran za ekologiju, evolucijsku biologiju i znanstvenu komunikaciju, u svojoj nadolazećoj knjizi ‘Postati Marsovac: kako će život u svemiru promijeniti naša tijela i umove’ (Becoming Martian: How Living in Space Will Change Our Bodies and Minds).

Naravno, tijekom posljednjih 10 tisuća godina naše fizičke promjene bile su relativno prigušene u usporedbi s promjenama koje se vide u društvu i na našem planetu. U biti, malo smo se smanjili, a naše su čeljusti oslabile. Ali čak i mala promjena je i dalje promjena i sa sobom donosi pitanje: „Što će se dogoditi s nama u dalekoj budućnosti, evolucijski gledano?“

Ako bi ljudi, primjerice, kolonizirali Mars i potpuno se prestali razmnožavati sa Zemljanima, moglo bi proći samo 10 generacija prije nego što postanu genetski dovoljno različiti da se više ne smatraju ljudima, već Marsovcima

To je pitanje koje je Solomon razmatrao u svojoj knjizi iz 2016. godine, ‘Ljudi iz budućnosti: unutar znanosti naše kontinuirane evolucije’ (Future Humans: Inside the Science of Our Continuing Evolution). Pretpostavio je da bi naša konačna evolucijska sudbina mogla slijediti jednu od tri osnovne putanje.

PRVA je zastoj – naša vrsta će ostati otprilike takva kakva jest. Ali Solomon smatra da je to malo vjerojatno.

„Do sada se u 3,7 milijardi godina dugoj povijesti života na Zemlji ovo nije dogodilo niti jednoj vrsti… Sve se vrste mijenjaju, neke brže od drugih, ali ne postoji vrsta koja danas živi a da nije prošla kroz promjene tijekom svog postojanja.“

Naša DRUGA moguća sudbina je izumiranje. Iako se šanse za to mogu činiti malima našem mozgu koji naginje optimizmu, izgledi su daleko veći nego što bi itko od nas želio priznati. Izumiranje je, uostalom, norma na Zemlji – 99 posto svih vrsta koje su ikada živjele na kraju je izumrlo.

„Postoji neugodno velik broj vjerojatnih načina na koje bi se to moglo dogoditi“, napisao je Solomon, „uključujući još jedan udar divovskog asteroida, erupciju supervulkana, nuklearni rat, katastrofalne klimatske promjene, širenje razorne pandemije ili eksploziju našeg sunca u supernovi.“

TREĆA moguća sudbina za čovječanstvo, koju je Solomon detaljno istražio u knjizi ‘Postati Marsovac’, jest da će se barem dio čovječanstva razviti u drugu vrstu. Prije deset godina Solomon je ovaj put smatrao nevjerojatnim. Ljudi su danas toliko međusobno povezani da se nijedna populacija ne može dovoljno izolirati da bi se specijalizirala.

Ali sada misli da su se šanse znatno povećale. Zašto? Zato što najbogatiji ljudi na svijetu ulažu svoja velika bogatstva u to da ljudi putuju međuplanetarno. Ono što se nekada činilo znanstvenom fantastikom sve je bliže stvarnosti s lansiranjem svake velike rakete. Ako bi skupina ljudi mogla kolonizirati drugi planet – Mars, na primjer – i potpuno prestati razmnožavati se sa Zemljanima, moglo bi proći samo deset generacija prije nego što postanu genetski dovoljno različiti da se više ne smatraju ljudima, već Marsovcima.

„Ako uspijemo proširiti se i preživjeti na planetima razasutim po našem Sunčevom sustavu i drugima, trebali bismo očekivati ​​da ćemo evoluirati, prilagođavati se i specijalizirati gdje god idemo“, napisao je Solomon.

Poput obilja različitih stvorenja koja nastanjuju Darwinove voljene Galapagoske otoke, ljudi koji žive na različitim tijelima unutar Sunčevog sustava mogli bi se slično razviti u „beskrajne, najljepše i najdivnije oblike“.

(Izvor: realclearwire.com; 15. siječnja 2026.)