Ima li izvanzemaljski život svijest kakvu ne možemo ni zamisliti?

Piše: John Sanford

Provokativni novi filozofski rad sugerira da svijest možda nije jedinstvena za Zemlju te da bi se mogla pojaviti u izvanzemaljskim oblicima života koji su mnogo neobičniji nego što možemo zamisliti.

Novi rad tvrdi da svijest možda nije svojstvena isključivo životu kakav poznajemo. Prema Ericu Schwitzgebelu, uglednom profesoru filozofije na Kalifornijskom sveučilištu u Riversideu, postoji malo razloga za pretpostavku da svjesno iskustvo ovisi upravo o mesu, krvi ili biologiji kakva postoji na Zemlji.

Umjesto toga, Schwitzgebel i Jeremy Pober, bivši poslijediplomski student na UCR-u koji je sada postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Lisabonu, predlažu da bi svijest mogla nastati u oblicima života izgrađenima od vrlo različitih materijala. Zamislite izvanzemaljca s pet udova i kožom od kamena prikazanog u nedavnom hit-filmu Project Hail Mary. Autori tvrde da takvu mogućnost ne bismo trebali odbaciti samo zato što se radikalno razlikuje od života na Zemlji.

SVIJEST MOŽDA NE OVISI O BIOLOGIJI KAKVA POSTOJI NA ZEMLJI

Umjesto da pokušavaju definirati samu svijest, Schwitzgebel i Pober polaze od pretpostavke da je svijest stvaran i prepoznatljiv fenomen. Usredotočuju se na uže pitanje:

Zahtijeva li svijest biologiju nalik onoj na Zemlji ili bi mogla nastati u organizmima potpuno drukčijeg fizičkog sastava?

Njihov rad objavljen je u vrijeme sve intenzivnijih rasprava o umjetnoj inteligenciji. Dok neki ljudi zamišljaju svjesnu umjetnu inteligenciju kao revolucionaran napredak ili prijetnju, autori ne zauzimaju jedinstven stav o tome jesu li današnji sustavi umjetne inteligencije svjesni. Zapravo, oko tog se pitanja ne slažu. Međutim, njihov širi argument ostavlja otvorenom mogućnost da bi svijest naposljetku mogla nastati u umjetnim sustavima, čak i ako današnja umjetna inteligencija još nije dosegnula tu točku.

U središtu njihova razmišljanja nalazi se filozofski pojam „fleksibilnosti supstrata“. Svojstvo je fleksibilno u pogledu supstrata ako može postojati u objektima izrađenima od različitih materijala. Primjerice, šalica može biti izrađena od stakla, keramike ili plastike, a pritom i dalje služiti istoj svrsi. Isto tako, knjiga može postojati kao tiskane stranice ili kao digitalna datoteka, a zapisi se mogu pohranjivati na vinilu ili kompaktim diskovima.

Schwitzgebel i Pober sugeriraju da svijest pripada istoj kategoriji.

„Svemir možda sadrži umove čudnije nego što možemo zamisliti“, rekao je Schwitzgebel.

ZAŠTO BI IZVANZEMALJSKA SVIJEST ZAISTA MOGLA BITI STVARNA

Astronomi procjenjuju da vidljivi svemir sadržava otprilike bilijun galaksija, a čini se da su planeti vrlo brojni. Većina tih svjetova vjerojatno ima okolinu koja nimalo ne nalikuju Zemljinoj.

Kako bi poduprli svoj argument, autori procjenjuju da je barem 1.000 bihevioralno složenih izvanzemaljskih civilizacija postojalo negdje u svemiru. To opisuju kao konzervativnu brojku, ističući da je „jedno nedavno istraživanje pokazalo da su srednje vrijednosti znanstvenih procjena iznosile više od jedne civilizacije po galaksiji u nekom trenutku tijekom njezina životnog vijeka.“

Astrobiolozi su također istraživali mogućnost da se život drugdje možda ne bi temeljio na istoj kemiji kao život na Zemlji. Istraživači su proučavali alternativne aminokiseline, različita otapala, pa čak i potpuno drukčije kemijske strukture koje bi mogle omogućiti postojanje živih organizama.

Roman Andyja Weira Project Hail Mary nudi jedan fikcionalni primjer. U priči se pojavljuje izvanzemaljac čija je vanjština sastavljena od oksidiranih minerala, koji ima dva krvožilna sustava, krv na bazi žive, mišiće pokretane parom i kristalni mozak. Evoluirao je na iznimno vrućem svijetu s atmosferom zasićenom amonijakom.

Schwitzgebel i Pober ne tvrde da takvi egzotični organizmi doista postoje. Umjesto toga, tvrde da bi, ako se život može razviti u širokom rasponu kemijskih uvjeta i ako svemir pruža bezbrojne mogućnosti za evoluciju, bilo iznenađujuće da se svaki uspješan oblik života oslanja na potpuno iste biokemijske sastojke.

Čak je i na Zemlji evolucija proizvela izvanrednu raznolikost živčanih sustava. Hobotnice, pčele i psi obrađuju informacije na različite načine. Autori tvrde da nema mnogo razloga očekivati da bi evolucija drugdje bila išta manje domišljata.

NAPOMENA: članak u cijelosti pročitajte na poveznici ispod.

(Izvor: scitechdaily.com; 7. rujna 2026.)