Slonovi evoluiraju i gube kljove u borbi protiv lovokradica

Stječe se dojam, zamjećuju neki biolozi, da razne vrste životinja uče nove sposobnosti i koriste nove vještine, dosad neviđene u divljini. Mogao bi to biti rezultat prilagodbe životinja svijetu u kojem je ljudski utjecaj prisutniji no ikad.

Posljednjih desetljeća krupnu divljač opustošili su lov i krivolov, a izgleda da se slonovi u nekim dijelovima Afrike prilagođavaju tom bezumnom pokolju tako što odbacuju značajke koje ih pretvaraju u mete.

U Mozambiku tijekom šesnaestogodišnjeg građanskog rata koji je počeo krajem sedamdesetih čak 90 posto populacije slonova ubijeno je zbog njihovih kljova, koje bi lovokradice ispilili i prodali u svrhu financiranja rata.

Tragedija takvih razmjera može ostaviti traga na evoluciji ove biološke vrste, a zoolozi sada primjećuju da je čak 30% slonica rođeno bez kljova, kao posljedica činjenice da su slonovi bez kljova – ili oni s manjim kljovama – manje zanimali krivolovce.

„Slonica bez kljova dosad se rađalo oko 4% ili manje, pa se neki stručnjaci pitaju da li se to – neposredno pred našim očima – odvija evolucija.“

Doktorandica Dominique D’Emille Correia Gonçalves, ekologinja i ekološka biologinja sa Kentskog sveučilišta koja proučava ovu populaciju, kaže: „Današnja populacija slonova potječe od mnogih slonova koji su preživjeli rat, kada su bili izloženi intenzivnom krivolovu zbog svojih kljova.

Ključno objašnjenje je to da su u Nacionalnom parku Gorongosa slonice bez kljova bile one koje su izbjegle krivolovu tijekom građanskog rata, pa su prenijele ovu osobinu nemalom broju svojih kćeri. Možda se radi o eliminaciji određenih gena iz populacije”.

„Sve više slonova u tom području potomci su slonova bez kljova ili s manjim kljovama, što ukazuje na silan utjecaj što ga ljudi mogu imati na divlje životinje.“

Nastala prilagodba mogla bi im pomoći da izbjegnu istrebljenje jer krivolov je i dalje prilično raširen, a usprkos pokušajima nekih zemalja da zaustave trgovinu bjelokosti svake se godine događaju velike tragedije, kada se slonovi i nosorozi masovno ubijaju. Otpilivši im kljove, lovokradice ostave slonove da trunu u šikari.

Ekolozi upozoravaju da su posljedice krivolova daleko ozbiljnije od samog gubitka pojedinačnih životinja.

„Učestalost slonova bez kljova u Addou doista je zapanjujuća i ukazuje na činjenicu da visoke razine krivolovnog pritiska ne samo da miču jedinke iz određene populacije, već mogu imati i veće posljedice.” – za National Geographic izjavio je Ryan Long, behavioralni ekolog sa Sveučilišta države Idaho.

Osim toga, istraživači spominju ‘kulturu agresije’ u nastajanju, vidljivu među slonicama, što sugerira da se svojim postupanjem kao životinjska vrsta također nastoje prilagoditi i opstati u neprijateljskoj okolini.