Nexus-Svjetlost

Nexus-Svjetlost

U suvremeno tehnološko doba neka stara razmišljanja postala su opet nova. Jedno od njih je da čovjek treba surađivati s prirodom, a ne boriti se protiv nje, najviše zbog vlastite dobrobiti.

 

 

 

133. izdanje novog medijskog formata i vodećeg takvog hrvatskog projekta Podcast Inkubatora u studio je dovelo Ivana Pernara, saborskog zastupnika koji se još jednom pokazao kao vrlo zanimljiv i kontroverzan gost.

Mnogi će se složiti da svijet u kojem živimo prolazi kroz tektonske društvene promjene. Velik dio njih posljedica su tehnološkog razvoja bez premca, koji je omogućio i nikad viđeno povezivanje ljudi, ali prisutne su i promjene mnogih starih mentalnih obrazaca i načina shvaćanja svijeta.

U suvremeno tehnološko doba neka stara razmišljanja postala su opet nova. Jedno od njih je da čovjek treba surađivati s prirodom, a ne boriti se protiv nje, najviše zbog vlastite dobrobiti.

U biologiji 17. i prvoj polovici 18. stoljeća život se objašnjavao strogo mehanicistički, a živa bića smatrana su vrlo složenim biološkim mehanizmima. Biologija 18. stoljeća i prve polovice 19. stoljeća organizam je pak vidjela kao integrirani sustav organa koji skladno funkcioniraju.

Mnogi će se složiti da svijet u kojem živimo prolazi kroz tektonske društvene promjene. Velik dio njih posljedica su tehnološkog razvoja bez premca, koji je omogućio i nikad viđeno povezivanje ljudi, ali prisutne su i promjene mnogih starih mentalnih obrazaca i načina shvaćanja svijeta.

U novom izdanju Podcast Inkubatora gostovao je Tomislav Budak, duhovni praktičar i autor tek izašle knjige 'Transformacija karmičkih obrazaca', drugog nastavka istoimenog prvijenca.

Mario Kovačević (58) iz Bjelovara krenuo je u srijedu u 11 sati put Zagreba na Markov trg s mladom biljkom konopljom. U Zagreb će stići u petak, a naglasio je da, ako akcija kod Plenkovića ne uspije, ići će kod pape Franje, prenosi RTL.

Srijeda, 18 Travanj 2018 08:20

PON, HRT 3, 20:50, NRZ: Potraga za biopoljem

U biologiji 17. i prvoj polovici 18. stoljeća život se objašnjavao strogo mehanicistički, a živa bića smatrana su vrlo složenim biološkim mehanizmima. Biologija 18. stoljeća i prve polovice 19. stoljeća organizam je pak vidjela kao integrirani sustav organa koji skladno funkcioniraju.

Prije 1960. godine većina istraživanja životinjske inteligencije bila je usredotočena samo na promatranje ponašanja životinja. No, tada se područje istraživanja počelo širiti i obuhvaćati životinjsku kogniciju, što je pokrenulo rasprave o životinjskoj svjesnosti.

student financial help center