Mravi poljoprivrednici: Uzgajaju biljke radi budućeg doma

Napisao  Pročitano 1585 puta

Znanstvenici su na otoku Fidži otkrili jednu vrstu mrava koji sade i uzgajaju biljke kako bi napravili savršen dom. Zapanjujuće je to da su ova marljiva bića započela uzgoj biljaka prije tri milijuna godina, davno prije nego li se razvila poljoprivreda kod ljudi.

 

 

Mravi vrste Phildris nagasau ne samo da jedu plod biljke koje siju, već ih koriste i za buduće stanište. Susanne Renner, botaničarka Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu kaže kako su ovo prvi, i za sada jedini, mravi koji uzgajaju svoj vlastiti dom. Oni kultiviraju sadnice tijekom nekoliko tjedana, iako u početku nemaju nikakvu izravnu korist od njih. Tek se nakon tri do pet mjeseci mogu preseliti u svoje novo i aromatično prebivalište, nakon što se pojavio plod čije će meso pojesti, a sjemenke pohraniti za iduću sjetvu. Otkrili su i da svaki mravinjak obrađuje desetke Squamellaria biljaka u isto vrijeme, sa stazama koje ih povezuju, a spojene biljne nastambe često obuhvaćaju po nekoliko susjednih stabala.

 

Znanstvenicima su mravi vrlo zanimljivi i rado proučavaju njihovo organizirano ponašanje kako bi pokušali objasniti njihovu inteligenciju. Prof. dr. Renner navodi da je inteligencija mrava, prema njihovim spoznajama potpuno urođena, i dodaje kako mravi jednostavno znaju koje sjeme trebaju saditi i uzgajati. Kako bi testirali ovu teoriju, istraživački tim je mravima izložio i druge sjemenke i zrna riže, no mravi su bili zainteresirani samo za sjeme iz kojeg će kasnije niknuti potencijalni smještaj.

 

Da bi osigurali da će njihov dom ispasti onako kako su planirali, mravi sadnice čuvaju i njeguju u smjenama, hraneći ih svojim izmetom i urinom. Također, sjeme se ne sadi bilo gdje, mjesto mora biti prikladno za budući dom. Sadnice epifitske biljke Squamellaria se mogu uzdići sve do krošnji pojedinih stabala džungle, gdje su bliže izložene svjetlu. Osim toga, one razvijaju šupljine koje su im potrebne za smještaj matice ili za polaganje jaja.

 

U svom su radu istraživači otkrili i da mravi sade i uzgajaju šest različitih vrsta ove biljke i to u kori stabala džungle. Osim toga, ova vrsta mrava je točno stara kao i njegovih šest omiljenih vrsta biljke - tri milijuna godina. Genetska analiza koja proučava povijest odnosa biljke i mrava pokazuje da su mravi izgubili sposobnost izgradnje gnijezda prije otprilike 3 milijuna godina, u isto vrijeme kada su i biljke razvile korijen koji bi može rasti u kori. Drveće u obližnjoj Australiji također ima slične epifitske biljke koje rastu na granama, no za sada o tome još nema istraživanja. Biljke su iz iste obitelji kao Squamellaria, što sugerira istu simbiozu s mravima. To signalizira početak međusobnog odnosa, koji se pojavio kada su Fidži i Australija bili povezani.

 

Već je poznato da mravi žive u simbiozi s drugim životinjama i biljkama, no ono što ovu vrstu mrava čini posebnom je činjenica da oni uzgajaju i sade biljke. Naravno, za ovako uspješan uzgoj zaslužan je timski rad, te znanstvenici pretpostavljaju da bi i druge životinje koje žive u društvima, poput pčela ili termita, mogle pokazivati slično ponašanje. Squamellaria biljke su potpuno ovisne o mravima, jer oni vrše sadnju i oplodnju sjemena. U isto vrijeme, Philidris nagasau mravi ne mogu preživjeti bez hrane i skloništa koje im pruža ova biljka. Fidžijski fenomen je prvi dokumentirani primjer mrava koji uzgajaju biljke u međusobno zavisnom odnosu.

 

Izvori: New Scientist, PHYS.org

student financial help center