Cirkadijalni ritam biljaka: I drveće spava, baš kao i mi

Napisao  Pročitano 1954 puta

Poznato je da biljke imaju, baš kao i ljudi i životinje, svoj unutrašnji sat, odnosno cirkadijalni ritam. Ovaj urođeni biološki sat im omogućuje da mjere vrijeme i da mu se prilagođavaju. Do sada su se vršila ispitivanja manjih biljaka koja su proučavala cikluse dana i noći, te je otkriveno kako i biljke "spavaju", no novo je istraživanje po prvi puta zabilježilo točno kako spava drveće.

 

 

Tekst objavljen u 148. broju časopisa Svjetlost

 

Prema nalazima istraživanja provedenog u Austriji i Finskoj, po prvi su put zabilježene fizičke promjene na drveću koje se mogu usporediti sa spavanjem, odnosno s biljnim cirkadijalnim ritmom. Naime, prilikom proučavanja i skeniranja stabala laserskim zrakama između zalaska i izlaska sunca, istraživači su uočili da se grane breza opuštaju i spuštaju za čak 10 centimetara tijekom noći. Prateći koliko je vremena bilo potrebno da se zrake odbiju od grana i lišća, istraživači su mogli izmjeriti pokrete svakog stabla, i to u tri dimenzije.

 

Skenirali su dvije breze, jednu u Finskoj i jednu u Austriji, svaku tijekom jedne noći, a za lasersko su se skeniranje odlučili kako bi izbjegli osvjetljavanje stabala fotografiranjem, što bi moglo utjecati na ishod. Također, oba su ispitivanja obavljena u mirnim noćima bez vjetra, tijekom solarne ravnodnevnice kako bi se osigurala jednaka dužina noći.

 

Efekt opuštanja je vjerojatno uzrokovan gubitkom unutarnjeg pritiska vode u biljnim stanicama, poznatom kao turgorski tlak, što znači da su tada grane i lišće stabljike manje kruti i skloniji opuštanju pod vlastitom težinom. Turgorski tlak nastaje pod utjecajem fotosinteze koja se ne odvija po mraku, što samo po sebi objašnjava zašto se grane spuštaju. Drveće se također možda noću jednostavno odmara, budući da su tijekom dana grane i lišće uzdignuti kako bi ulovili više sunčeve svjetlosti, što po noći nema nikakve svrhe jer tada nema nikakvog svjetla.

 

Dakle, opušta li se drveće namjerno, pod aktivnim utjecajem noćnog ciklusa ili pod pasivnim utjecajem kojeg određuju razlike u dostupnosti vode i svjetlosti, tek će se vidjeti. Istraživači će svakako nastaviti svoj rad, proučavajući i drugo drveće, poput topole i kestena, čiji su genomi već identificirani i čiji su geni identificirani kao povezani s cirkadijalnim ritmom.

 

Izvori: New Scientist. Live Science

student financial help center