Životinje na drogama: Od alkohola i opijuma do Ayahuasce

Napisao  Pročitano 6259 puta

Ljudi se vole opustiti. Bez obzira radi li se o cigareti nakon napornog sastanka, čaši hadne pive nakon posla ili čak pola grama heroina, ljudi jednostavno vole svoje opijate.

 

 

No to nije ljudski izum, životinje također traže svoju dozu opijanja iz biljaka, kukaca i bilo čega drugoga što ih čini "posebno raspoloženima".

 

Slonovi su agresivni pijanci

 

Opijat: alkohol

 

Kroz povijest, slonove se štovalo kao božanstva, zbog njihove mudrosti i izuzetnog pamćenja. Kao i ljudi, slonovi su vrlo složene, društvene životinje. To znači da njihovo ponašanje vrlo nalikuje našem, oni njeguju svoju mladunčad, tuguju za uginulim pripadnicima krda i apsolutno vole biti "opijeni". Nekada se vjerovalo da se opijaju s prezrelim plodovima drveta Marula, no novije studije to opovrgavaju. Prava istina je da su stekli alkoholne navike u interakciji s ljudima. Alkoholizam kod slonova je sve veći problem u Indiji i Africi. Budući da su to izuzetno pametne životinja, nije im trebalo puno da shvate – gdje su ljudi, tu je i alkohol, a sve to zbog povećane interakcije s ljudima.

 

Kako navodi Cracked,u listopadu 2007., šest mladih slonova upalo je u selo u Indiji i provalili su u njihove zalihe piva, napili se, iščupali električni stup i uginuli užasnom smrću od strujnog udara. Godine 2002., druga horda alkoholiziranih slonova protutnjala je kroz drugo selo, ubivši šest osoba.

 

Ovdje možete pogledati jedan video koji prikazuje slonovsko pijanstvo.

 

Konji vole „ludu travu“

 

Opijat: "luda trava", biljke koje djeluju kao droga te mijenjaju stanje uma

 

Prema Wikipediji "Luda trava" (Locoweed) je skovana riječ koja obuhvaća više biljnih vrsta čiji je glavni sastojak  toksin Swainsonine, a na konje (i svu stoku koja se hrani na pašnjacima određenih područja SAD-a i Australije) djeluje tako da ih ubija polako tijekom nekoliko godina. Ove biljke su često jedina hrana na pašnjacima u mršavim zimskim mjesecima. Konji je jedu zbog hranjive vrijednosti, no također je rado uzimaju zbog njenih psihoaktivnih učinaka.

 

Prema studiji  koju je provelo Američko Ministarstvo za Poljoprivredu, dugoročno uzimanje rezultira depresijom, gubitkom težine i nestabilnim ponašanjem.

 

Budući da je vrlo opasna za stoku, farmeri su stalno na oprezu gledajući znakove korištenja "lude trave". No, ona raste posvuda i gotovo je nemoguće u potpunosti je iskorijeniti.

 

Mufloni stružu lišaj sa stijena

 

Opijat: lišaj

 

Jedinstvena vrsta žuto zelenog lišaja može se naći samo u divljinama nacionalnog parka Rocky Mountain. Ovaj lišaj je iznimno rijedak, da bi narasli na jednom kamenu može proći i cijelo desetljeće.

 

Iako je vrlo opasno doći do lišaja i mada ne sadrži nikakve hranjive vrijednosti, ovce će prijeći velike udaljenosti i riskirati život ili tijelo da bi ga se domogle. Nakon konzumacije djeluju kao da su bolesne ili malo lude.

 

Sobovi vole gljive

 

Opijat: Amanita muscaria – Muhara

 

Kao i većina divljih biljojeda, sobovi imaju vrlo čvrstu konstituciju koja im omogućuje da jedu svakojake biljke i gljive bez  obolijevanja. Mnogi sojevi halucinogenih gljiva su otrovne za čovjeka, ali nisu otrovne za sobove. Šamani domoroci su to primijetili kada su promatrali jelene kako traže otrovne gljive.

 

Prema navodima Australian Geographica, sobovi u istočnoj Europi su poznati po tome da vole halucinogene i vrlo otrovne gljive Amanita muscaria. "Sobovi  imaju želju doživjeti izmijenjeno stanje svijesti", napisao je znanstvenik Andrew Haynes za Pharmaceutical Journal. Muhare su otrovne za ljude i mogu izazvati vrtoglavicu i osjećaj lebdenja, pa da bi izbjegli bilo kakve neugodne nuspojave, sibirski starosjedioci bi hranili sobove na ispaši tim gljivama, a zatim pili njihov urin.

 

Tijelo zapravo ne metabolizira psihodelične gljive, pa se većina psihoaktivnih spojeva izbacuje kroz urin. Sigurnije je piti urin od onoga tko je konzumirao psihodelične gljive jer su pri prolasku kroz tijelo mnogi toksični spojevi obrađeni i eliminirani. U nekim izvornim Aljaskim plemenima njihovi šamani jedu gljive, a sljedbenici piju njihov urin.

 

No razmjena urina ovdje ne prestaje. Naime, i sobovi vole popiti ljudski urin, osobito od onoga koji je konzumirao gljive. U stvari, sobovi će tražiti ljudski urin za piće, pa u nekim plemenima ljudi nose kožnate torbe s vlastitim urinom, koje koriste za privlačenje sobova natrag u stado.

 

Pijane pčele

 

Opijat: alkohol

 

Kako se ispostavilo, pčele su također jedne od prirodnih životinjskih alkoholičara. Kako im je nervni sustav sličan ljudskom, često ih se opija kako bi se testirali učinci trovanja alkoholom. Pčele se mogu otrovati alkoholom uslijed izloženosti etanolu iz fermentiranog nektara, prezrelog voća, prirodnih kemikalija iz okoliša ali i ljudski proizvedenog alkohola.

 

No prema Wikipediji metabolizam pčela i ljudi dovoljno je različit te pčele mogu sigurno prikupljati nektar od biljaka koje sadrže tvari otrovne za ljude. Med koji proizvedu pčele iz tih otrovnih nektara može biti otrovan ako ga ljudi konzumiraju. Mnogi ljudi su jeli takav otrovan med i postali ozbiljno bolesni.

 

Znanstvenici su primijetili da su pijane pčele manje sklone letu, manje je vjerojatno da će se društveno angažirati i sklonije su slučajnim napadajima nasilja. Neke pčele se toliko napiju da doslovno ne mogu ništa raditi, osim da leže na leđima s nogama u zraku.

 

Izgleda da pčele privlače fermentirane tvari zbog svojih opojnih svojstava, no većinu njih od alkoholizma odbija strogi društveni pritisak. Da bi se proizvodnja meda održala, matica drži pčele pijanice izvan košnica.

 

No, dok je prohibicija popularna u svijetu pčela, suosjećanje i rehabilitacija nisu. Kronični alkoholičari upuštaju se u svoj porok i po cijenu vlastitih nogu. Pogledajte kakve posljedice će doživjeti jedna pijana pčelica.

 

Jaguari i njihova halucinogena inačica mačje trave

 

Opijat: Banisteriopsis caapi, ili ayahuasca, nalazi se u prašumama Južne Amerike.

 

Korijen sadrži vrlo snažan psihoaktivan satojak MAOI  koji pojačava osjetila životinje, ali i uzrokuje i halucinacije. Ime ayahuasca  znači „vino duše”. Šamani autohtonih plemena zapadne Amazone koriste ovu biljku u vjerskim obredima i obredima ozdravljenja. Osim svojih halucinogenih svojstava,  koristi se zbog svojih ljekovitih svojstava kao purgativ, učinkovito čisti organizam od parazita i pomaže probavnom traktu. Neki znanstvenici vjeruju da su ljudi naučili kako koristiti korijen promatranjem Jaguara. Naime, jaguari, kao i njihovi manji rođaci vole biti malo „oduzeti“. Njihov izbor opojnog sredstva je međutim, znatno više opojan. Divlje mačke će tražiti ovaj korijen i grist će ga dok ne počnu halucinirati.

 

Kapucinski mamun i halucinogena stonoga

 

Opijat: halucinogena stonoga

 

Kapucinski majmuni iz Južne Amerike i lemuri na Madagaskaru su naučili kako da se "drogiraju" s insektima u prolazu. Postoji nekoliko vrsta stonoga koje će štrcati otrovne spojeve kada se uznemire. Oni kotrljaju i grizu stonogu kako bi oslobodili njene zarobljene obrambene toksine, te se s tim otrovom prekrivaju radi obrane od parazitskih insekata, a usput malo i uživaju u narkotičkom djelovanju.

 

Kako navodi The Living Rainforest, znanstvenici su potvrdili da stonogini toksini doista tjeraju insekte.

 

Nažalost, stonogin otrov je također ispunjen cijanidom, koji je vrlo smrtonosan. No, rizik od bolne smrti nikada nije nikoga zaustavio od uživanja narkotika, pa tako ni njih. Stoga se kapucini okupljaju u grupe i razmjenjuju izbačeni otrov.

 

Valabiji na opijumu

 

Opijat: opijum iz maka

 

Tasmanijiski Valabiji su viđeni kako skaču u krug i padaju uokolo, očigledno opijeni nakon što su se nahranili u lokalnim poljima maka. Lara Giddings, premijerka Tasmanije, izjavila je 2009. godine: "Imamo problem jer Valabiji ulaze na polja maka, oduzimaju se kao zmajevi i skaču uokolo u krugovima."

 

Tasmanija je najveći svjetski legalni proizvođač opijuma za farmaceutsku industriju, i kad je hrana oskudna, valabiji preživljavaju jedući ove opojne biljke.

 

Vervet majmuni su pravi alkoholičari

 

Opijat: alkohol

 

Vervet Majmuni s karipskog otoka St. Kitts imaju dugu povijest s alkoholom. Jednom su proždrli fermentiranu šećernu trsku koju je uzgajana za industriju ruma, i od tada su poznati po bezobraznom ispražnjavanju koktela turistima na plažama. Kao i kod nekih drugih životinja, njihov alkoholizam je stečen.

 

Studije o njihovom ponašanju govore kako su njihove alkoholne navike slične ljudskima. Većina pije u umjerenim količinama, oko 12% pije jako, 5% pije previše, a mala skupina odbacuje alkohol. Maloljetni majmuni također imaju tendenciju da piju više od odraslih.

 

Pogledajte video koji prikazuje kako se elegantno majmuni domognu pića.

 

Živjeli! I pripazite malo na svoje navike koje vas opuštaju. Moguće je da one ne djeluju samo na vas!

student financial help center