Šećer izaziva istu ovisnost kao i opojne droge

Napisao  Pročitano 3313 puta

Znanstvene studije otkrivaju da šećer izaziva iste učinke kao i druge opojne droge poput heroina ili kokaina.



Heroin je bijela kristalna tvar izvedena od morfija. Šećer je bijela kristalna tvar koja se najčešće dobiva od genetski modificirane šećerne trske. Oboje izaziva jaku ovisnost, mijenjaju mozak te se vežu za endorfinske receptore koji proizvode euforični efekt. Predoziranje ili kontinuirano korištenje heroina može biti fatalno. Isto tako, kontinuirana potrošnja šećera doprinosi mnogim bolestima i stanjima te vodećim uzrocima smrti što uključuje srčane bolesti, rak, dijabetesa tipa 2 te upalne bolesti.

Ono što uzrokuje opojni učinak kod heroina je to što će njegove molekule pronaći svoje mjesto u beta­endorfinskim receptorima. Šećer stvara sličan učinak uzrokujući da tijelo proizvodi više beta endorfina. Ovaj neurotransmiter nas oslobađa od osjećaja beznađa, depresije, izolacije i slabog samopoštovanja dok god smo pod djelovanjem droga ("dizanje"), a učinak 'spuštanja' uzrokuje ponovnu žudnju za šećerom.

Studije potvrđuju da konzumacija šećera također dovodi do neuro­kemijskih promjena dopamina u mozgu koje oponašaju one koje se događaju kod konzumacije droga poput heroina i kokaina. Ovi dopaminski udari uzrokuju promjene u ponašanju, ovisnost o šećeru, smanjenu aktivnost receptora koji dovode do sitosti, simptome odvikavanja, a tijekom vremena uzrokuju i niske razine dopamina. Tako se nastavlja ciklus žudnje za šećerom.

Budući da se šećer doslovno nalazi svuda oko nas, u hrani i piću, pitanje je – kome je u interesu da budemo ovisni?

Rafinirani šećer je postao dio ljudske prehrane tek u nazad nekoliko stotina godina, ranije smo sasvim normalno živjeli bez tone šećera u nama. Kako je došlo do ove poplave šećera? Kompanije koje proizvode i prerađuju šećer od vlada država širom svijeta dobivaju ogromne novčane potpore. U našim krajevima, šećer je najvažniji hrvatski izvozni proizvod u zadnjem desetljeću čiji je doprinos u ukupnoj trgovinskoj razmjeni iznimno važan. Šećerna repa se proizvodi na otprilike 30.000  hektara, a zašto? Zato da biste zasladili čaj, kavu ili napravili poneki kolač? Ne, nego zato da bi ga se dodalo u sve što pijete i jedete. Da bi prehrambene kompanije i države ostvarile profit, a uz njih i farmaceutske – kada obolimo.

Ako tražite zajednički nazivnik za rak, srčana oboljenja, dijabetes, pretilost, masnu jetru, visoki krvni tlak, osteoporozu, probleme sa zubima, slab imunitet, oslabljenje kognitivne funkcije, promjene u ponašanju i mnoge druge bolesti i stanja, onda je to šećer – bijelo zlo.

Mislite svojom glavom na svoje zdravlje, odviknite se i potražite zdravije alternative za slatko, na primjer steviju. Kada vas napadne osjećaj panike za slatkim pojedite neko voće ili povrće, sve to sadrži prirodni, zdravi šećer, a uz to obilje vitamina i minerala. Nemojte zaboraviti da se šećer danas dodaje čak i u hranu koja uopće ne zahtjeva sladila, a upravo kumulativni unos sve te hrane i pića koje sadrži šećer je ono što nas treba zabrinuti.

Izvori:

Natural News

GreenMedInfo

student financial help center