Halloween i Svi Sveti: Konzumeristički ritual slave sila prirode

Napisao  Pročitano 2217 puta

Neopoganska inačica svetkovina iz starog doba zvana Halloween slavi se s noći 31. listopada na 1. studeni, a u svojim korijenima ima konzumerističke, luciferijanske i animističke korijene.



Riječ 'Halloween' ili 'Hallowe'en' potječe od škotskog termina 'All Hallows Eve', te se smatra da vremenski datira iz 1745. godine. Označava večer prije Dana mrtvih ili Svih Svetih, a glavni simboli su bundeve, upaljene baklje i maškare.

Katolici i pogani slave isti blagdan

Korijeni su definitivno keltski i imaju poganske korijene, što vrijedi za sva tri blagdana u ovom kratkom vremenu. Iako dolaze iz Irske, postoji mala razlika među tumačenjima različitih povjesničara pa tako neki tvrde kako je sve preuzeto od rimske svetkovine Pomone, božice voća i sjemena ili festivala smrtnosti zvanog Parentalia, povezanog uz keltski Shamhain, odnosno 'kraj ljeta'. Naredni dan - 1. studeni - predstavljao je pak Calan Gaeaf iliti kraj sjetvene sezone i početak 'mračnog dijela' godine. Taj dan predstavlja godišnji portal između ovog svijeta i svijeta duhova. Duše mrtvih i čarobna bića imali su snažniju poveznicu s materijalnim, kao i mi kao fizička bića s duhovnim svijetom.

Shamhain iliti Šaman odlučivao je o sudbini duša koje su umrle u toj kalendarskoj godini, a u tranziciji su nastanile tijela životinja te nestrpljivo čekaju prelazak na viši nivo ili novi reinkarnacijski ciklus. Sutradan pred zoru sva ognjišta u selu bila su ugašena, kuće u mraku i iz šume su se donosili 'lampioni' odnosno žar na trupcu iz hrastove šume, simbol novog sunca za zimu. To je ujedno i označavalo početak svetkovine nove godine. Nešto kasnije drvo je zamijenila svijeća i današnji lampion, poglavito zbog praktičnosti i fuzije kršćanstva sa starim običajima u Irskoj.

Službena crkva je u 8. stoljeću za vrijeme vladavine Pape Gregura III. spojila poganski običaj slavljenja prirode i duhova s katoličkim danom Svih Svetih, te se isti prvotno nazivao Hallowmas. 14. stoljeće donijelo je i 2. studeni kao svetkovinu Dušnog dana, spojenu s poganskim danom mrtvih. Taj dan je isto tako ostavština europskog folklora kao i nekih drugih naroda poput Kine ili Japana. Smatra se da korijene vuče od rimske svetkovine Lemurije - dana kada su Rimljani izvodili egzorcizme nad potrebitima.

Simbolika Halloweena

Danas se Halloween simbolički veže isključivo za SAD, no zapravo su ga doveli isti oni koji su ga uveli i u kršćanstvo - Irci. Blagdan je modificiran, pretvoren u konzumeristički i van okultnih okvira. Prizivi duhova, portali ka onostranom i skidanje uroka zamjenjuju maškare, krijesovi, zabave i sve ostalo tipično za Ameriku. Samim time formulirani su i novi prilagođeni običaji poput najpoznatijeg - bušene bundeve. Vještice i jahanje metle pak datiraju iz Srednjeg vijeka kada su se psihoaktivne biljke trljale o erogene zone - tako je Mandragora, biljka dubrovačkog zaleđa koja izgleda kao metla i ima ljudske konture, služila kao 'stolica' brojnim praktikanticama prirodnih sila.

Prema keltskoj legendi, Jack O'Lantern bio je škrti kovač, notorni pijanac i varalica koji je uspio prevariti i samog vraga. Ponudio mu je dušu u zamjenu za piće, a kada se vrag pretvorio u novčić, Jack ga je stavio u džep u kojem je bio križ i tako ga zarobio. Obećao je da će ga pustiti ako sklope pakt pod njegovim uvjetima, na što je nečastivi pristao. Kada je umro, Jack zbog pakta nije otišao u raj, ali ni u pakao. Naime, nakon njihovog dogovora, sotona je Jacku donio komad žeravice koji će mu osvijetliti put u vječnom mraku, a da bi što duže gorjela, stavio ju je u izdubljenu bijelu repu. Tako je nastala Jackova lampa, koja je postala neizostavan dio rituala u Noći vještica. Njen zadatak je da osvijetli tamu i otjera zlo. Kasnije je repa zamijenjena bundevom koja u to vrijeme sazrijeva, a i lakše se može izdubiti.

Zašto je blagdan toliko popularan među mladima? Tu konotaciju donosi iz Škotske gdje su se na Halloween okupljali mladi kao na svojevrsno sijelo. Tada su se 'uzimali' i birali buduće partnere, te redoslijed vjenčanja. I to na način da su za početak određivali imena, boju kose i zanimanje budućih odabranika-odabranica. Djevojke su točno u ponoć odlazile u njivu i sijale konoplju uz prizivanje budućeg supružnika kao kosca. Pogled preko ramena i bačena kora jabuke 'amenovale' su taj simbolički čin. Trick-or-treat poznat je i u našim krajevima, no više je rezerviran za pokladne dane. I eto - ukoliko se ipak odlučite na slavlje Halloween večeri, nemojte se smesti viralnim ilustracijama da je priča u koliziji s kršćanstvom. Ako vam je to jedini argument, krivi je...

student financial help center