Konoplja: Povijest jedne zabrane

Napisao  Pročitano 1069 puta

Potpisivanjem UN-ove Jedinstvene konvencije o narkoticima 1961. sve su zemlje potpisnice uvelike ograničile mogućnosti uporabe konoplje kako u industrijske tako i u medicinske, pa i "rekreativne" svrhe.



Ipak, potpisivanje ove konvencije nije samo formalna ekstenzija nekih "objektivnih" strahova od realne opasnosti kanabisa, već je uvelike i ideološki potez – proračunata i tempirana realizacija paranoje koja svoje korijene ima u romantiziranim legendama iz razdoblja europskog kolonijalizma.

Globalni trend liberalizacije zakona o konoplji prisutan u svijetu tijekom proteklih nekoliko desetljeća tek je u zadnjih par godina počeo dobivati i svoju hrvatsku interpretaciju. Bilo da je riječ o industrijskoj, medicinskoj ili rekreativnoj uporabi ove biljke, činjenica je da u našoj državi osim povremenih poljoprivredničkih medijskih apela za legalizaciju barem onih "industrijskih" sorti, konstruktivne rasprave o ovoj temi nije bilo sve do 2012. Te se godine, jednim dijelom zbog usklađivanja hrvatskih propisa s onima Europske unije, a drugim radi ispunjenja nekih predizbornih obećanja tada pobjedničke koalicije mijenja zakon. Dopušta se uzgoj četrdesetak sorti konoplje za vlakna s minimalnim postotkom THC-a do 0.2 posto - sorti čijim se sjemenjem i vlaknima neometano trguje na razini EU, odnosno Europske zajednice još od 1970. godine.

Ipak, Hrvatska je u svojoj implementaciji ovih propisa bila nešto stroža od drugih zemalja EU. Naime, prema pravilniku iz 2012. uzgoj je dopušten svakome tko priloži potvrdu da nije kažnjeno gonjen zbog zloupotrebe droga, izvadi posebnu dozvolu i zasije konoplju na minimalno jednom hektaru obradivog zemljišta. Premda europska regulativa odobrava preradu i trgovinu svim dijelovima uzgojene biljke, hrvatski zakon opet se poljoprivrednicima nameće kao ograničavajući faktor pošto dopušta isključivo preradu i trgovinu sjemenjem pri čemu se ostatak biljke, dakle vlakna, mora spaliti ili zaorati. Ovo dovodi do donekle apsurdne situacije u kojoj hrvatski poljoprivrednik ili obrtnik koji se bavi konopljom slobodno može uvesti bilo koji gotov proizvod od konopljinih vlakana, iako sam nema mogućnost da proizvede nešto od njih pošto ih je zakonom obavezan uništiti.

IZVORNI TEKST DO KRAJA PROČITAJTE OVDJE

student financial help center