Arheološka senzacija stoljeća: Otkriveno 60.000 majanskih građevina!

Napisao  Pročitano 4543 puta

Riječi 'senzacionalno' i 'nevjerojatno' danas krase mnoge naslove, no rijetko ih prati iskrenost i stvarni okvir. Ovoga puta to su čak i preblagi epiteti s obzirom što ovo otkriće znači za arheološke krugove.

 

 

'National Geographic' objavio je rezultate projekta Francisca Estrade-Bellija u kojemu su Lidarom iliti optičkim laserskim mjernim instrumentom čije se zrake odbijaju od sitnih čestica i registriraju u optičkom prijamniku otkrili tragove više od 60.000 građevina drevnih Maja, skrivenih ispod raslinja i brda džungli u Gvatemali, a među kojima se skrivaju kuće, utvrde, bedemi, ceste i možebitne piramide. Ovo je samim time najveće otkriće vezano uz ovu civilizaciju u posljednjih 150 godina, a pretpostavlja se da će samo za analizu podataka trebati preko stotinu godina dok će razotkrivanje i raščišćavanje terena biti potrebno i više.

 

Projekt je za cilj imao mapiranje oko 2100 kvadratnih kilometara majanske biosfere u regiji Peten u Gvatemali i to u sklopu najvećeg testiranja Lidara u arheološkim okvirima. Zanimljivo, ovo veliko otkriće je tako došlo kao nuspojava, a ne kao primarno očekivanje - no realno, nitko nije ni mogao pretpostaviti ove okvire. Stručnjaci su već nakon primarnih rezultata objavili kako ovo zahtjeva radikalni povijesni revizionizam južnoameričke povijesti. Maje su tako svoj vrhunac dosegnule prije 1200 godina, sa znatno većom populacijom i dosezima mjerljivim čak i s antičkom Grčkom i Kinom, što su mnogi tvrdili no bez ovako konkretnih dokaza.

 

'Ovo je bila civilizacija koja je doslovno razmicala planine. Imali smo tu zapadnjačku predrasudu da složene civilizacije nisu mogle procvasti u tropima, da tamo odlaze izumrijeti', smatra Marcello Canuto, arheolog Sveučilišta Tulane i glavni istraživač 'National Geographic' ekipe. Dodaje da je i dočaravanja radi ovo otkriće veličine dvostruke srednjovjekovne Engleske s daleko gušćom naseljenošću, od pet do nevjerojatnih petnaest milijuna žitelja u široj i neotkrivenoj okolini. Lidar bi tako nakon ovog testa mogao poslužiti i kao platforma za snimanje brojnih drugih arheoloških enigmi poput Yonagunija, Visokog ili tajanstvenih kineskih piramida.

 

Maje se analizom snimaka mogu okarakterizirati kao arhitekturalno iznimno sabijena civilizacija, prepuna gustih cesta, gradova, puteljaka, prometnih i snažnih trgovinskih veza. Vodeni protoci su također pomno smišljani dizajniranim kanalima i rezervoarima, defenzivni pristup vidljiv je u stabilnim zidovima i tvrđavama, što daje obola teoriji da su Asteci bili krvoločan narod s ogromnom bazom na krvnoj žrtvi dok su Maje puno toga bazirale i na obrani. Znanstvenici ovo ističu i kao izrazito bitan moment u borbi protiv deforestacije Amazone, pošto bi ovakvo otkriće moglo biti turistički lukrativnije od pukog uništavanja šuma i raslinja. Bilo kako bilo, očekuje nas iznimno uzbudljivo razdoblje u arheologiji...

student financial help center