Semir Osmanagić: Dvanaest tisuća godina ciparske povijesti

Napisao  Pročitano 1125 puta

Kipar se generalno smatra tranzitnim područjem već hiljadama godina. Idealno je lociran između Turske (65 km), Sirije (97 km), te mediteranskih sila Feničana, Grka, Perzijanaca, Egipćana, Hitita i drugih imperija kroz vrijeme.



Stotinu godina su Britanci prenosili artifakte i bogatu zlatnu ostavštinu sa otoka iz doba uticaja antičke Grčke, Rima, Perzije i Egipta u muzeje i privatne kolekcije u Velikoj Britaniji. Čak i ono što je preostalo, a mogao sam vidjeti u bogato opremljenom Nacionalnom muzeju u Nikoziji, je vrlo impresivno.

FOTOGRAFIJE MOŽETE POGLEDATI OVDJE

Smatralo se da prije dolaska okolnih pomorskih sila prije pet hiljada godina, života na malom Kipru nije bilo.

Najedamput, arheološka iskopavanja na lokaciji poluotoka Akrotiri (1987.-1990.) dovela su do otkrića ljudskog boravka u većim zajednicama na otoku u periodu od 12.000 godina unatrag. Kiparska arheologija je okrenuta naopačke. Ne samo da je čovjek boravio na otoku, već je tokom dužeg perioda zaslužan za iskorjenjivanje nekoliko životinjskih vrsta: minijaturnog slona i minijaturnog nilskog konja.

Na proto-keramičkoj neolitnoj lokaciji Agia Varvara pronađena je, zasada, najstarija reprezentacija ljudskog lika. Riječ je o kamenoj figuri, pronađenoj u sloju starom najmanje 11.000 godina.

Šta je slijedeće?

Šteta što nema sistematskog arheološkog napora da se otok podrobnije istraži. Ali, nagađanja historičara i arheologa da povijest kreće sa Sumerom prije 7.000 godina, definitivno su stvar prošlosti.

student financial help center