Ratko Martinović: Američki san - Urušavanje kule od karata

Napisao  Pročitano 3172 puta

Jedan od brendova SAD-a, koncept nazvan 'Američki san', po mnogim kritički nastrojenim autorima označava prvotni plet paukove mreže neoliberalnog kapitalizma.



'Američki san' - Koncept 'Kule od karata' u kojem svatko želi biti 'Veliki Gatsby'

Ta fantomska prilika za uspjeh i napredak kroz težak i odgovoran rad zapravo je mentalna kočnica za bilo kakve promjene u sustavu gdje 99.9% stanovništva radi za 0.1% bogatih, gdje pravo i pravda, zdravstvo i zdravlje, kao i sam Ustav u početku nisu pravedni. Korijeni razmišljanja da svatko može doći do vrha u piramidalnoj hijerarhijskoj strukturi dolaze još od zlatne groznice, a danas pomažu Obaminoj administraciji da vrati natjecateljski i voljni moment nakon bankarski izazvane krize.

Pojam je u svakom slučaju fiktivan, statistički minoran, no isto tako i vrlo poticajan za ljubitelje 'Tajne' i ostale šund literature – odnosno sve one koji bi bogatstvo stekli srećom, ne i kvalitetnim radom u kojem uživaju, što je statistički najčešći pogon za prelazak u višu srednju klasu i još financijski moćnije strukture. Kada sve ovisi o nadi, onda je oslonac društva prilično nestabilan, a upravo to je ono što moćnici 'iza paravana' i žele. Kako je došlo do masovne hipnoze, vidjet ćemo u sljedećim redovima.

Zlatna groznica bogatstvo pretvorila u trend

Pojam 'Američki san' skovan je još davno prije kapitalizma, ususret osobnom napretku Amerikanca i globalnom rastu SAD-a. 'Amerikanci su uvijek zamišljali zemlje mnogo dalje i bolje od onih trenutno otkrivenih - čak i kada bi došli u Raj, nastavili bi u potrazi za nekim boljim mjestom zapadnije', poruka je guvernera Virginije iz 1774. Današnje značenje termina skovao je James Truslow Adams 1931. godine. 'Život bi trebao biti bolji, bogatiji i puniji za svakoga, s prilikom za svakoga sukladno sposobnosti i uspjehu, bez obzira na društvenu klasu ili okolnosti pri rođenju'. Sama ideja potiče iz Deklaracije o neovisnosti gdje piše da su svi 'ljudi stvoreni jednaki i od Stvoritelja nagrađeni pravima poput života, slobode i potrage za srećom'.

Koncept je kroz stoljeća napredovao, a bio je najbolji mamac za sve nezadovoljnike iz brojnih totalitarističkih i nepravednih režima diljem svijeta. Kada pojedinac dođe iz države s ogromnim porezima, monopolima, pogodovanjima, despotizmima i otvorenim progonima u državu gdje je sloboda potpuna, kao i prilika - onda je jasno kako je naišao na novu paradigmu. Prvi veći izboj dogodio se 1849. kada se u Kaliforniji otkrilo zlato, te je u 'Zlatnoj groznici' na stotine tisuća ljudi pohrlilo tražiti svoj udio u visokoj klasi. 'Stari Američki san bio je san Puritanaca - muškaraca i žena sigurnih u prikupljanje skromnih dobara iz godine u godinu. Novi san je san o brzom bogaćenju, utanačenom na sreći i drskosti', tumači je povjesničar H.W. Brands. Sljedeći veliki val bio je onaj naftaški gdje je svatko mogao otkrivanjem bušotine postati novi bogataš, a u Hrvatskoj smo nešto slično vidjeli nakon Domovinskog rata uz početak zloglasne pretvorbe i privatizacije uz neizbježni nezakoniti prizvuk.

Od prohibicije do psihodelije - prilika od alata postala cilj

'Američki san koji je namamio milijune iz svih nacija na naše obale u prošlom stoljeću nije bio samo materijalni san, iako u velikoj mjeri je. Bio je i daleko više od toga - san mogućnosti rasta do najviših razina za muškarca i ženu, neopterećen granicama starih civilizacija, nepotlačen društvenim klasnim porecima i prilagođen za svako ljudsko biće', formulira povjesničar James Truslow Adams prikazujući duh vremena velike američke ekspanzije novog stoljeća. Nakon velike krize 1929. i paralelne prohibicije, 'Američki san' opet postaje životni poziv, no postoji dojam da se u potpunosti u svom realnom obliku izgubio nakon generacije 'Djece cvijeća' i ere psihodelije. Tada je započeo surovi kapitalizam koji više nije dopuštao sanjarenje već bi jednostavno pregazio nesposobne, a sretnima i podobnima bi ostavio manevarski prostor za daljnje bogaćenje. Prilika više nije bila obični alat, nego cilj sam po sebi.

U prvom dijelu dvadesetog stoljeća živjeti 'Američki san' bilo je živjeti životom Howarda Hughesa ili građanina Canea, sanjati kao u 'Čarobnjaku iz Oza' ili 'Velikom Gatsbyju', te balansirati između jazza i bluesa. Kasnije je koncept perfidno prebačen i implementiran u želju za životom jedne Marilyn Monroe, Alije Sirotanovića i kako postati 'Working Class Hero' - što je jasno označilo kako se javnost želi senzibilizirati sama sa sobom i sa svim svojim težnjama, daleko od bogatstva tajkunske kaste, koja je skrivećki dobila vjetar u leđa. Osamdesetih godina koncept dobiva spiritualnu dimenziju čime se povećava broj praktikanata pa se sve premješta u domenu srednje klase. Život s kreditom za kuću i terenac s troje djece postaje 'Američkim snom' naspram europskog života s kreditom za stan, manji auto i dvoje djece. Ambicija više nije želja za samoostvarenjem na najvišem nivou već beskrupulozna gramzljivost prema materijalnome, čime je fenomen mnogima postao 'gadljiv' i srednja klasa zgrožena nad 'Sodomom i Gomorom' bogatih ulazi u okove društvenih normi. Filmovi putem propagande šire ideju, optimizam raste, no neoliberalni kapitalizam donosi moment naglih promjena raspoloženja, dok konzumerizam stvara ovisnost o samoj ideji 'Američkog sna'.

Konzumerizam spušta 'Američki san' prema narodu, a ne podiže narod prema 'Američkom snu'

Četiri stupa konzumerizma SAD pretvaraju u kapitalističku 'zvijer'. Prvi stup - 'San izobilja' stvara psihološku pohlepu da Amerika mora imati sva materijalna dobra i biti najbogatija nacija na planeti, što ekonomsku međuovisnost baca u drugi plan i stvara neodrživ sustav poput 'Kule od karata'. 'San demokracije dobara' otvorio je mentalni sklop gdje svi imaju pristup svemu i gdje 'mali čovjek' može pribaviti veliki luksuz i pratiti najnoviju modu - na taj način srednja klasa živi iznad vlastitih i prilično niskih mogućnosti, te postaje rob banaka i trenda. 'San slobode izbora' dopušta osobni stil života koji zapravo nema prave veze sa slobodnim već s podsvjesno marketinški nametnutim izborom, a 'San novine' korisniku omogućava prilagodbu novim modama i proizvodima neovisno o tradicionalnim vrijednostima. Konzumerizam je tako postao 'Američki san' srednje i niže klase.

OSTATAK TEKSTA PROČITAJTE U NOVOM NEXUSU 76. KOJEG MOŽETE KUPITI NA SVIM KIOSCIMA!

student financial help center