Igor Ognjenović: Znanost u borbi protiv depresije

Napisao  Pročitano 2397 puta

Ako imate preko trideset godina, sigurno se Sjećate Bob Geldofa i njegove poznate pjesme 'Why I don't Like Mondays'. Rijetko da ima netko tko nije osjetio depresiju koja nastupa tokom prvog radnog dana u tjednu.



Nakon što se konačno odvojimo od svog kreveta, dolazimo na posao i vidimo ta ista lica i slušamo uvijek iste razgovore. No, znanstvenici za te problematične ponedjeljke imaju jednostavno rješenje: nemojte pretjerano spavati tokom vikenda. Najnovija istraživanja koja je proveo Leon Lack, australski stručnjak za spavanje, pokazuju da izležavanje tokom subote i nedjelje uznemiruje ljudski unutrašnji sat i nakon toga donosi iscrpljenost i neraspoloženje početkom idućeg tjedna. Po njegovom mišljenju, uvriježeni stav da se tokom vikenda može nadoknaditi nedostatak spavanja tokom tjedna je potpuno kriv. 'Ustanovili smo da pretjerano spavanje tokom vikenda unosi pomutnju i smanjuje kvalitetu nedjeljnog noćnog odmora, pa za rezultat imamo blues koji nas hvata u ponedjeljak ujutro', ustvrdio je Leon Lack.

U svom istraživanju on je testirao 16 ljudi koji su preko vikenda išli nešto kasnije spavati, ali su se zato ostali ujutro dodatna dva sata u krevetu. Uzevši uzorke njihove sline i učinivši testiranje hormona, Lack je pronašao da se njihov tjelesni sat usporio za 45 minuta. Iako to na prvi pogled ne izgleda previše značajno, to usporavanje je bilo dovoljno da ti ljudi ne budu u stanju normalno zaspati tokom nedjeljne noći i priskrbilo im užasan osjećaj pri buđenju u ponedjeljak. Umor se održao i tokom utorka, a tek je srijeda donijela poboljšanje. To je uobičajeni tjedni ciklus koji slijedi velika većina ljudi. Ponedjeljak i utorak su krizni dani, srijeda je umjereno dobra, četvrtak i petak su pozitivni vrhunci, dok subota i nedjelja donose novi poremećaj uspostavljene ravnoteže. Rezultat takvog pristupa je konstantno trošenje unutrašnjih zaliha energije i gotovo nikakav imunitet. Drugim riječima, upravo smo opisali ritam smrti koji slijedi većina zaposlenih ljudi. No, to nije sve. Znanstvenici najavljuju nova tehnološka postignuća kojima će ukloniti depresiju ne samo tokom problematičnih prvih dana u tjednu. Uređaj koji neodoljivo podsjeća na starinske haube za sušenje kose, onakve kakve su se nekada koristile u svim salonima, najavljen je kao radikalna nova metoda liječenja depresije.

Pacijent jednostavno sjedne ispod mašine koja se priključi na njegovu glavu i tako ostane otprilike 20-tak minuta. Za to vrijeme magnetski impulsi djeluju kroz lubanju na mozak. Oni stimuliraju dijelove mozga za koje se misli da su zakočeni u djelovanju kod ljudi koji pate od depresije. Ovi neobični tretmani su zasnovani na tehnici zvanoj transkranijalna magnetska stimulacija, ili skraćeno TMS, koja je tokom zadnjih deset godina ispitivana kao alternativa uzimanju uobičajenih lijekova kod mentalnih bolesti. Većina modernih antidepresivnih lijekova, poput Prozaca, djeluje kroz usklađivanje nivoa serotinina, kemijskih spojeva koji utječu na promjene raspoloženja. Ti lijekovi su se pokazali vrlo uspješnima, no problemi su u pravilu nastajali prilikom prekidanja terapije kada su pacijenti često patili od samoubilačkih misli.

Prilikom tretmana TMS-om takvi problemi se do sada nisu pojavljivali. Do sada je konvencionalna TMS uključivala slanje blage električne struje kroz elektrode priključene na glavu, no uz pomoć novostvorenih „haubi“ više neće biti potreban bilo kakav fizički kontakt. Inače, prvi pokušaji liječenja depresije uz pomoć magnetskih impulsa počeli su u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Zanimljivo je da unatoč tome još uvijek nije postalo jasno kako ti impulsi stimuliraju stanice u mozgu na aktivnost i stvaranje ravnoteže količina serotinina. Testiranja „haubi za kosu“, osmišljenih od strane izraelskih znanstvenika, sugeriraju bitno poboljšanje stanja pacijenata u roku od sedam do deset dana. Nakon toga nestaju bilo kakvi simptomi depresije. Po mišljenju znanstvenika, za sretno društvo dovoljno je građane potaknuti na sjedenje pod „haubama“ i nitko više neće opterećivati druge svojim depresivnim mislima.
 
Na svu sreću, ima i onih koji misle drugačije. Činjenica je da svaki čovjek uz ovaj izvanjski kreira i svoj unutrašnji duševni prostor koji služi kao osnova za formiranje stavova spram života i načina ponašanja. Taj unutrašnji prostor blisko je povezan s izvanjskim prostorom u kojem obitavamo. Iz tog razloga psiholozi u slučajevima depresije i gubljenja životnog smisla preporučuju uz unutrašnji rad na sebi i stvarno fizičko premještanje iz jednog prostora u drugi. Da bi se osjećali bolje i pozitivnije treba pronaći mjesto koje nam takvo što omogućava, mjesto gdje ćemo dobiti priliku za stvaranje nove životne perspektive. To naše „svetište“ može biti brdo s kojeg se pruža prekrasan vidik ili pak prostorija u vašem omiljenom muzeju, u svakom slučaju neka to bude tiho mjesto koje vam stoji na raspolaganju kad god to zaželite. U svemu tome važno je da svoje privatno „svetište“ redovito posjećujete, pa makar to zahtijevalo i preskakanje omiljene televizijske emisije ili nečeg sličnog. Tokom svakodnevne jurnjave steknite naviku prisjećanja pozitivnih iskustava koja inače doživljavate u svom mjestu mira. Na taj način ćete vratiti dobro raspoloženje i lakše prevladati stresne situacije.

student financial help center